Ako je suditi po registru, RH na području Zadarske županije nema niti četvornog metra javnog vodnog dobra, šuma i šumskog zemljišta, dok se pod državnim poljoprivrednim zemljištem vodi tek sedam čestica, ukupne navedene površine 810 metara četvornih, piše Narodni list

Dugoočekivani Registar državne imovine konačno je završen, a hrvatskoj su javnosti od 15. siječnja po prvi put u 23 godine postali dostupni podaci kojom imovinom raspolaže država, rečeno je na predstavljanju ovog projekta. Nažalost, kao i većina posla koji odrade državne službe, i ovaj se pokazao odrađenim na brzinu, aljkavim i nedovršenim jer već letimičnim pregledom pokazuje se da u Registru nedostaju stotine tisuća nekretnina. Samo na području Zadarske županije, ako je suditi po najnovijem Registru, država nema niti metra šumskog zemljišta ili javnog vodnog dobra, kao niti jednu vojnu nekretninu, dok je poljoprivrednih parcela - tek sedam.

Općenarodna imovina

Pa iako je na predstavljanju Registra potpredsjednik Vlade i ministar unutarnjih poslova Ranko Ostojić istaknuo da ovime država postaje "uredan gospodar", to baš i nije točno, jer novoosnovani Registar i dalje ne pokazuje svu državnu imovinu, a stanje upisane imovine u najmanju je ruku neuredno.

Iako je Registar zakonom propisan još prije nekoliko godina, državne su službe tek sada uspjele koliko-toliko obraditi podatke za objavu, uz pojašnjenje da ga je bilo potrebno modernizirati i dorađivati. Koliko su uspjeli u modernizaciji i dorađivanju pokazuje već i letimični pregled, u kojem se pojedine nekretnine još uvijek vode kao općenarodno dobro - pojam nestao prije davnih 24 godine raspadom Jugoslavije. Još konkretniji je primjer zgrada u Benkovcu koja se vodi pod nazivom - Narodni sud, također zaostatak iz vremena bivše Jugoslavije.

No, još je veći previd što se na području Zadarske županije ne vodi niti jedan kvadratni metar šumskog zemljišta, iako Hrvatske šume na zadarskom području upravljaju uime države šumskim zemljištem koje se mjeri u desecima tisuća hektara. Svi ovi nedostaci uočeni su već u površnom pregledu Registra i sasvim je legitimno pitanje koliko je državne imovine uopće obuhvaćeno pregledom, koliko su podaci o njezinom stanju realni i može li Registar uopće poslužiti kao relevantan izvor podataka.

Vrijednost državne imovine također nije utvrđena, jer kako je kazao predstojnik Državnog ureda za upravljanje državnom imovinom Mladen Pejnović, procjena svih nekretnina bila bi zahtjevna i skupa. No, prema podacima europske statističke službe, vrijednost državne imovine u Hrvatskoj kreće se oko 31,4 milijarde eura, čime smo svrstani na peto mjesto u Europi po bogatstvu državne imovine.

"Zaboravljena" imovina

Čak i ovakav nepotpun i neprecizan kakav jest, Registar državne imovine pokazuje da država raspolaže s većim ili manjim udjelima u preko 690 hrvatskih tvrtki, dok se popis državnih nekretnina zaustavlja na fanstastičnih 382.339. U tom su popisu stambeni objekti, poljoprivredna i šumska zemljišta, poslovni prostori, građevinska zemljišta, pa čak i rezidencijalni objekti i vile.

Na području Zadarske županije, uz napomenu da je šumsko zemljište misteriozno nestalo iz Registra, navode se 1.774 nekretnine. Od toga je poslovnih prostora 182, građevinskog zemljišta i građevina 43, isto toliko nekretnina koje koriste tijela državne uprave, no zato se u stambenim objektima država itekako osigurala na zadarskom području - vodi ih se čak 1.493.

Uz šumsko zemljište, ako je suditi po registru, RH na području Zadarske županije također nema niti četvornog javnog vodnog dobra, kao niti jednu nekretninu koja "se koristi za očuvanje suverenosti, neovisnosti te obrane teritorijalne neovisnosti RH, odnosno vojnih nekretnina. Pitamo se onda, ako 93. zrakoplovna baza u Zemuniku nije pod državnom imovinom, je li možda prodana NATO-u.

Poljoprivrednih je zemljišta u državnom vlasništvu na zadarskom području navedeno tek sedam, od čega polovica nema čak niti izraženu površinu, a one koje imaju ukupne su veličine tek 820 metara četvonih?! Podaci o državnom poljoprivrednom zemljištu posve su nevjerojatni kad znamo da se samo na području Grada Benkovca nalazi više od 1.200 hektara državnog poljoprivrednog zemljišta.

U Državnom uredu za upravljanje državnom imovinom, koji stoji iza objave Registra, priznaju da su "ponegdje podaci nepotpuni i neujednačeni" te pozivaju korisnike da ih obavijeste i uočene nelogičnosti prijave.

Eto, Narodni list javno prijavljuje da je država "zaboravila" na stotine tisuća hektara šuma i poljoprivrednog zemljišta, javnog vodnog dobra, poneku vojarnu i tko zna što još, i to samo na području Zadarske županije.

Narodni list