Geografski, Kolan se "stisnuo" posred otoka, između gradova Paga i Novalje, ali se na popisu najrazvijenijih hrvatskih općina našao opkoljen s jedne strane Opatijom i Fažanom, a s druge Rovinjom i Porečom. Naime, u kategorizaciji razvijenosti, ta je mala općina dosegnula čak 132,19 posto prosječne razvijenosti u državi, piše Slobodna Dalmacija.

 

Premda "slučaj" Kolana lagano podsjeća na staru gradaciju po kojoj postoje "laž, prokleta laž i statistika", pokazatelji koje je Vlada uzimala u obzir pri indeksaciji razvijenosti svjedoče da je Kolan na pravom mjestu.

Prosječni dohodak po glavi stanovnika (21.103), prosječni izvorni prihodi (8487) i prosječna stopa nezaposlenosti od 9,1 posto, te 80,04 posto obrazovanog stanovništva od 16 do 65 godina starosti, govore o Kolanu kao natprosječno razvijenoj općini.

Vladina statistika ne otkriva činjenice da na području Kolana nema vrtića i da djeca u osnovnu školu idu samo do četvrtog razreda, dok stariji putuju u Novalju. Unatoč svemu, općina Kolan po popisu stanovništva iz 2011. ima 893 stanovnika, što je povećanje u odnosu na 2001. godinu od 17,9 posto.

- Nije riječ toliko o doseljavanju koliko o prirodnom prirastu stanovništva. Mi nemamo klasičan otočni problem, jer među mladim ljudima nema neoženjenih, nego većina njih ima dvoje, troje ili više djece, pa smo nedavno za Sv. Nikolu podijelili 91 dar djeci do deset godina - kaže općinski načelnik Josip Zubović.

Njegovo zadovoljstvo zbog statusa visoko razvijenog područja odudara od reakcija nekih načelnika koji su u "indeksnom napredovanju" svojih općina vidjeli samo razlog za zabrinutost jer će s razvijenosti opadati i državne potpore lokalnim proračunima.

- Mnogi su i meni skretali pažnju da nećemo dobiti sredstva iz Zagreba, ali jednom moramo shvatiti da država nema novca. Moramo se okrenuti europskim fondovima, tko misli da će mu država davati šakom i kapom kao prije 15-ak godina, grdno se vara.

Ta su vremena prošla, a što se Kolana tiče, neka nam ne daju, ali neka nam i ne uzimaju! To što smo ušli među najrazvijenije je posljedica vrijednog i mukotrpnog rada svih stanovnika Kolana, pa i naše općinske uprave, i mi smo na to ponosni - kaže Zubović, objašnjavajući da Kolanjci žive od stočarstva, turizma i ugostiteljstva, te poljoprivrede i ponešto od ribarstva.

- Imamo dvije poznate sirane, "Gligora" i "Mih", koje su u posljednje vrijeme napravile velike iskorake, a tu je i pet-šest mini sirana i oko 25 OPG-ova.

Mnoge naše obitelji rade kao njihovi kooperanti. Time smo vrlo zadovoljni, "Gligora" zapošljava 50-ak ljudi i kamo sreće da je takvih što više. Imali smo i veliki napredak u turizmu, a uza sve to uvjereni smo da još imamo neiskorištenih resursa zbog kojih bismo u budućnosti mogli postati još razvijeniji - ponosno objašnjava Zubović.

Načelnik je na čelu općinske uprave od sedam zaposlenika, tu je i devet komunalaca čija naplata komunalnih usluga, tvrdi Zubović, prelazi 95 posto, a realni općinski proračun vrti se oko osam milijuna kuna.

- Što se izostanka vrtića i pune osmoljetke tiče, mi sufinanciramo roditelje djece koja idu u vrtić u Novalju ili Pag, ali su nam ekonomske računice pokazale da otvaranje vrtića još nije ekonomski isplativo. Roditelji osnovaca su se i u nedavnoj anketi većinom izjasnili da su za to da učenici viših razreda putuju u Novalju - kaže načelnik Josip Zubović, uvjeren da će uskoro Kolan imati dovoljno snage i ekonomske moći i za izgradnju vrtića i osnovne škole.