U Sabor je upućen dugoočekivani Zakon o radu koji će, tvrde u Vladi, itekako utjecati na jedinu brojku koju u državi treba smanjiti - onu nezaposlenih na burzi. Istodobno, sindikati ne prestaju u kritikama i poručuju: spriječit ćemo taj zakon makar i pod cijenu grčkog scenarija.

Zakon o radu u saborsku će proceduru u dva čitanja, a kako je istaknuo ministar rada Mirando Mrsić njime će se početi rješavati sadašnje stanje: neprihvatljiv udio rada na crno, preduga prilagodba novonastalim okolnostima na tržištu, dugotrajna nezaposlenost. Stoga je cilj zakona očuvati radna mjesta, ali i otvoriti nova no nikako ne preko leđa radnika.

"Smanjuju li se prava radnika? Ne. Ne smanjuju se prava radnika jer napominjem, nismo dirali niti otpremnine, niti otkazne rokove koji ostaju kao i sada. Prvenstveno želimo sačuvati radna mjesta, omogućiti brzo restrukturiranje, a izmjena o radnom vremenu, nije usmjerena na povećanje intenziteta rada radnika s obzirom da se zadržava 40-satno radno vrijeme", rekao je Mrsić.

Ipak sindikati su i više nego sigurni kako to što ministar govori ne odgovara istini.

"Ako doista prođe ovakav predloženi tekst Zakona o radu i ako za njega u Saboru dignu ruke, to će biti pomor na hrvatskom tržištu rada i tu nema dvojbe", rekao je predsjednik Nezavisnih hrvatskih sindikata Krešimir Sever.

Ovim ćemo reformama povećati broj zaposlenih, nećemo dirati otpremnine, pojednostavili smo postupke zbrinjavanja radnika, uzvraća pak ministar. Pojašnjava i radno vrijeme: prekovremeni će se plaćati, a fleksibilnim radnim vremenom omogućit će poslodavcima koji nemaju sezonski način rada da naprave preraspodjelu.

"U roku četiri mjeseca se radno vrijeme treba svesti na 40 sati tjedno. To znači da ako se u jednom tjednu radi 56 sati, onda se u drugom tjednu radi 32 sata", izjavio je Mrsić.

"Sva ozbiljna svjetska istraživanja pokazuju izrazito visoku razinu štetnosti prekovremenog rada na ljudsko zdravlje. Ovdje se na ljudsko zdravlje doista nitko ne obazire, ne obazire se na to imaju li radnici i nekih drugih obveza, imaju li možda djecu u vrtiću koju neće moći dignuti."

Poslodavci s druge strane poručuju da je prijedlog ZOR-a korak naprijed jer poslodavcima omogućuje bolje organiziranje radnog vremena. Glavni direktor HUP-a Davor Majetić poručuje:

"Nema govora da će po novom ZOR-u biti otpuštanja laganog i bez razloga i da će radnici biti u nekakvom robovlasničkom odnosu s poslodavcima" rekao je prije dva dana Majetić.

Sindikati ipak neće odustati pa najavljuju i mogućnost grčkog scenarija ako se od Zakona ne odustane, a upravo sutra završava i prikupljanje potpisa za generalni štrajk. "To je legitimno pravo sindikata da izražavaju nezadovoljstvo".

Na reformu radnog zakonodavstva osvrnuo se danas i premijer Zoran Milanović rekavši pritom kako je opozicija jučer u Saboru kao dobar primjer radnog zakonodavstva navela njemačku agendu iz 2010 te je Mrsiću rekao da njegovo ministarstvo istu prevede i pošalje opoziciji kako bi ju usporedili s prijedlogom ZOR-a. Podsjetio je da je Njemačka promjenama radnog zakonodavstva išla naprijed ali da su ljudi radili više, a plaće su stagnirale.

"To je najuspješnija zemlja u Europi. To su činjenice. Činjenicama ne možete osvojiti srca i manipulirati ljudima, ali dajte im te činjenice. Prevedimo im to, dajmo im to pa neka zaokruže što može, a što ne može iz te agende. Ljudi pozivaju na reforme, dobit će reforme, ali ovo su vrlo blage reforme što mi radimo", kazao je Milanović.