Događaji

Neprijateljsko djelovanje po Ražovljevoj glavici

Sloboda Škabrnje imala je visoku cijenu

Sloboda Škabrnje imala je visoku cijenu

Operacija Maslenica ostat će trajno zabilježena u hrvatskoj povjesnici po jasno upućenoj poruci neprijatelju kakav ga završetak očekuje na tada okupiranim područjima RH, piše Narodni list

U svega nekoliko dana Hrvatska vojska je u cijelosti uspješno izvršila planiranu zadaću razbivši dotad samouvjerene neprijateljske snage. Značenje ove operacije očitovalo se i prema međunarodnoj zajednici, koja je dotad izražavala duboku sumnju i nevjericu u osposobljenost i snagu hrvatskih oružanih snaga.

Tu sumnju ne samo da smo demantirali, već smo čitavu međunarodnu javnost uvjerili u potpunu spremnost Hrvatskog čovjeka i njegovih oružanih snaga, da i u gotovo nemogućim uvjetima obrani tisućljetni san naših predaka za ostvarenjem potpuno slobodne i samostalne hrvatske države.

Operacija Maslenica je pobjedničkoj HV donijela niz iskustava koja su joj uvelike pripomogli u daljnjem jačanju, organizaciji, razvoju i uporabi postrojbi, što se očitovalo u kasnijim bitkama u kojima su oslobođena sva hrvatska područja.

U svezi svega napisanog što se odnosi na Škabrnju, zna se da je dana 25. 01. 1993. oko 17.50 sati, 3. vod satnije MOMP pod zapovjedništvom Đanija Tomana zauzeo položaje u Senju, a 1. vod satnije MOMP, ojačan protuoklopnim odjeljenjem iz satnije 53. b MDP, pod zapovijedanjem Vojmila Stamaća zauzima položaje u Škabrnji, sa zadaćom djelovanja prema neprijateljskom uporištu na Ražovljevoj glavici. Vod b MDP preuzeo je položaje u s. Babin Dub. Sljedećeg dana, 26.01. u suradnji s postrojbom puk. Filipovića, osvojen je položaj na Ražovljevoj glavici i području Ambara.

Napadom je zapovijedao zapovjednik satnije MOMP-a, satnik Denis Špika. Čitav dan neprijatelj snažno djeluje po R. glavici iz MB i VBR-a. Jakoj vatri su izloženi i ostali položaji u Ambaru, Škabrnji, Prkosu i Senju. Preostalo ljudstvo b MDP uvedeno je na ove ugrožene položaje, kao i ljudstvo s položaja Babin Dub ( predali su položaje domobranskoj postrojbi ). Dana 27. 01. u 08.00 primljena je zapovijed od zap. ZP Split s IZM Zadar o prebacivanju MOMP (od početka bez jedne satnije ), ojačanog satnijom (bez jednog voda od početka ) b MDP na područje Novigrada. Tijekom dana stare položaje je trebalo predati 2. i 3. b 7. pukovnije.

Neprijateljsko djelovanje, osobito po Ražovljevoj glavici je pojačano od jutarnjih sati, pa satnik Špika traži jaču topničku potporu topništva sektora, a zbog ojačavanja položaja, Špika s 1. vodom i pratećim vodom MOMP kreće prema Ražovljevoj glavici. Tijekom prebacivanja na položaje, izloženi su stalnoj vatri iz MB, pa je sat. Denis Špika, pogođen gelerom u glavu na mjestu preminuo, a ranjeni su zamjenik zap. satnije Nikola Žuvić, zapovjedik 1. voda Vojmil Stamać i 6 vojnika iz b MDP (Opuhać, Marović, Matić. Domazet, Oman i Ostojić ). Trpeći jaku vatru, uz nedostatnu topničku potporu, s poginulim i ranjenim zapovjednicima i ostalim vojnicima, ljudstvo se povlači s Ražovljeve glavice u Škabrnju. Tijekom izvlačenja spašeni su svi ranjeni, ali tijelo poginulog Špike, s motorolom i dokumentima veze nisu uspjeli izvući.

Gubitak Ražovljeve glavice bio je i gubitak dominantnog položaja, a zbog ostavljenih dokumenata, odmah je trebalo mijenjati sve dokumente i prilagoditi sustav veze na velikom području djelovanja u akciji Maslenica. Rade Bilaver rođen je 10. travnja 1955. u Škabrnji. Do rata je živio sa ženom i dvoje djece u Škabrnji.

U obranu domovine uključuje se 5. rujna 1991., i to kao pripadnik ZNG-a u Škabrnji, a potom Samostalnog bataljuna Škabrnja, koji 5. veljače 1992. ulazi u sastav 159. brigade HV, u kojoj je Rade Bilaver bio sve do formiranja 7. domobranske pukovnije, kada je raspoređen u 2. satniju, 3. bojnu 7. domobranske pukovnije. Poginuo je 18. ožujka 1993. u Škabrnji (koja je oslobođena u akciji Maslenica), pri četničkom pješačkom napadu na selo. U akciji Maslenica pri oslobađanju Škabrnje, dragovoljno se javio za vodiča specijalnoj postrojbi Milenka Filipovića, koju je doveo na samu Ražovljevu glavicu.

Odlikovan je Spomenicom Domovinskog rata 1990. - 1992., a posmrtno je odlikovan Redom Petra Zrinskog i Krste Frankopana i dodijeljen mu je čin časničkog namjesnika.

Narodni list


Dodavanje novih komentara je onemogućeno.