- Nakon dva neuspjela pokušaja stvaranja zakonskog okvira za smanjenje broja zaposlenih kroz ranije umirovljenje državnih i javnih službenika i namještenika, propisivanjem uvjeta za prestanak službe po sili zakona ranije od uvjeta propisanog Zakonom o radu, prema kojem ugovor o radu prestaje kada radnik navrši 65 godina života i 15 mirovinskog staža, Ministarstvo uprave po treći puta predlaže izmjene službeničkog zakonodavstva s ciljem onemogućavanja ostanka u državnoj službi do 65 godine života određenim skupinama zaposlenika - navode iz Sindikata državnih i lokalnih službenika i namještnika i nastavljaju:

- Podsjećamo, prvi pokušaj bio je u obliku izmjena i dopuna Zakona o državnim službenicima, kojima je državna služba trebala prestati s danom ispunjenja uvjeta za starosnu mirovinu, odnosno s datumom navršenja 65 godina života i 15 godina mirovinskog staža, a ne zadnjeg dana godine u kojoj su navršili 65 godina života i 15 godina mirovinskog staža.

No, za žene bi ova odredba značila prestanak službe po sili zakona već sa 60 godina i 9 mjeseci života, sukladno prijelaznim odredbama Zakona o mirovinskom osiguranju, čime bi došle u neravnopravan položaj u odnosu na muškarce, jer bi im bila zapriječena mogućnost rada do 65 godine života.

U drugom pokušaju, Ministarstvo uprave sastavilo je poseban zakonski prijedlog, kojim je trebalo propisati uvjete za prestanak službe odnosno rada u državnoj i javnim službama, a tako se i zvao - Zakon o prestanku službe i ugovora o radu u državnim i javnim službama, no bio je, kao i prvi prijedlog, uperen uglavnom protiv žena, jer je prestanak službe odnosno ugovora o radu po sili zakona vezao uz prijelazne odredbe Zakona o mirovinskom osiguranju, kojima se ženama pruža mogućnost ranijeg odlaska u mirovinu sve dok se 2030. godine ne izjednače po uvjetima za mirovinu s muškarcima, s time što je diskriminacija trebala obuhvatiti i javne, a ne samo državne službe.

Zadnji, a vidjet ćemo je li i posljednji, treći pokušaj administrativnog reza kojim bi se preko noći smanjila brojka zaposlenih čije se plaće isplaćuju iz državnog proračuna ponovno cilja samo zaposlene u državnim službama, a etiketu spolno diskriminirajućeg akta izbjegava propisivanjem jedinstvenih eliminirajućih uvjeta za ostanak u službi, odnosno na radu u državnim tijelima za muškarce i žene.

Po novom prijedlogu izmjena i dopuna Zakona o državnim službenicima ministra uprave Arsena Bauka, državna služba bi po sili zakona trebala prestati svima koji su navršili uvjete za starosnu mirovinu (65+15), s danom ispunjenja uvjeta, kao i onima koji imaju uvjete za prijevremenu starosnu mirovinu i to 60 godina života i 41 godinu mirovinskoga staža, pri ćemu se, sukladno novom Zakonu o mirovinskom osiguranju, zbog dugotrajnog staža osiguranja ne primjenjuje umanjeni polazni faktor za izračun mirovine.

Međutim i ovdje se, kao i kod prethodna dva prijedloga, osobno pravo zaposlenika da bira hoće li iskoristiti određene mogućnosti iz Zakona o mirovinskom osiguranju i otići u mirovinu sa 60 ili 65 godina života, postavlja kao administrativna prepreka, odnosno eliminirajući uvjet za ostanak u službi.

Također, predlagatelj zanemaruje činjenicu da zaposleni u državnoj službi, kao i većina zaposlenih građana u Hrvatskoj, rade da bi preživjeli, odnosno plaćali račune, kredite ili uzdržavali svoje članove obitelji, bilo da su stari i s nedovoljnom mirovinom, bolesni, nezaposleni ili premladi da rade, školuju se, a to više neće moći ukoliko ih otjeraju u mirovinu, koja iznosi manje od 40 posto plaće.

Ova mjera pogađa upravo one s najmanjim primanjima u državnoj službi - zaposlene sa SSS i nižom stručnom spremom, koji ranije stupaju u svijet rada i imaju najmanje mirovine kad iz njega izlaze - upozorili su iz SDLSN -a.

Slobodna Dalmacija