Državno odvjetništvo danas je službeno izvijestilo kako je Njemačka, putem svog središnjeg tijela pokrajinskog ministarstva pravosuđa za otkrivanje nacističkih zločina, dostavila podatke o identitetu osobe iz Hrvatske za koju se u njemačkim tiskovinama tvrdi da je nekadašnji čuvar u nacističkim koncentracijskim logorima.

DORH nije potvrdio medijske napise da je riječ o 89-godišnjem Jakobu Decingeru iz Osijeka, rođenom 1924. u Čepinu, bivšem pripadniku Waffen SS-a, oružanih postrojbi Hitlerove Nacional-socijalističke partije i čuvara u najgorim nacističkim logorima smrti.

Izvide radi provjere navedenih osnova sumnje provodi Županijsko državno odvjetništvo u Osijeku, navodi DORH.

DORH je također zatražio dostavu dokumentacije od pravosudnih tijela SAD-a, gdje je određeno vrijeme Decinger boravio, kao i od Centra Simon Wiesenthal radi provjere osnova sumnje na eventualno počinjenje kaznenog djela protiv međunarodnog ratnog i humanitarnog prava tijekom Drugog svjetskog rata.

Decingerovo se ime nalazi i u bazi podataka Ministarstva pravosuđa SAD-a na popisu osoba koje su tamošnje vlasti, nakon provedenog sudskog postupka, prisilile na odricanje od državljanstva jer su lagale u službenom u postupku njegova dobivanja.

Američko Ministarstvo pravosuđa, Ured za posebne istrage, 1. kolovoza 1989. predložio je pokretanje sudskog postupka protiv Jakoba Franka Denzingera, alias Jakoba Denzingera, alias Jacoba Denzingera, rođenog 1924, u Čepinu, Hrvatska, Jugoslavija.

Amerikanci su tražili da sud ukine odluku o državljanstvu SAD-a koje je Denzinger dobio 1972., gotovo 16 godina nakon što se uselio u tu zemlju i radio kao poduzetnik u Ohiu, jer je lagao o svojoj prošlosti.

Kako pišu mediji, Denzinger je za vrijeme Drugog svjetskog rata bio pripadnik Waffen SS-a, član jedne od najkrvoločnijih Hitlerovih postrojbi Totenkopfa, Mrtvačkih glava. To nije spominjao u svojim ovjerenim izjavama i dokumentima za useljenje u SAD.

Imao je tek 18 godina kada je ušao u SS. Folksdojčer Jakob Frank Denzinger, od 1943. do 1945. bio je čuvar u najmanje pet logora, uključujući Auschwitz, Mauthausen, Plaszow, Orainenburg i Buchenwald i kao takav aktivno sudjelovao u nacističkim progonima.

Zarobili su ga zapadni saveznici negdje u Francuskoj, 24. travnja 1945., šest dana prije samoubojstva Adolfa Hitlera.

U SAD je ušao u listopadu 1956. pošto je dva mjeseca prije dobio vizu u američkom konzulatu u Frankfurtu.