Događaji

Cvjetna sol je taman, kažu u Solani

Uz pomoć cvijeta soli, turizam na mala vrata ušao u Solanu Nin

Uz pomoć cvijeta soli, turizam na mala vrata ušao u Solanu Nin

Cvjetna sol, koju od prije nekoliko godina proizvode u ninskoj solani, najbolje je od soli. Drukčije je teksture, a po kvaliteti i sastojcima koje sadrži - količini kalcija i magnezija, spada u višu kvalitativnu klasu.

Beru je tijekom ljeta, rano ujutro ili kasnije navečer kada nema ni daška vjetra. Krupna je sol prekrupna, sitna - presitna. Cvjetna sol je taman, kažu u Solani. Malo je poznato da je taj proizvod hit u Japanu isključivo zbog svojih prehrambenih svojstava. Poznato je, naime da Japanci jako vole tunu, a tunu začinjavaju vrhunskom solju - iz Nina.

Inače se cvijet soli sakuplja isključivo ručno, s posebnim mikronskim sitima. Cvijet soli su zapravo krhki i nježni listići koje treba dobro posušiti nakon branja, kazala nam je Ivana Burela iz Ninske solane.

Sve donedavno Solana Nin bila je zatvorena za posjetitelje. Otkako se prije četiri godine promijenila vlasnička struktura, odnosno, otkako je obitelj Oštrić iz Paga postala vlasnicima, Solana se otvara prema vani. Tako je zapravo, turizam na mala vrata, uz pomoć cvijeta soli, ušao i u Solanu Nin, oduvijek zatvorenu za obilaske.

Otvaranje vrata Solane i proizvodnja cvjetne soli uvelike utječe na dolazak turista, pogotovo onih koji znaju o kakvoj je soli riječ. Oni ciljano posjećuju Solanu kako bi kupili upravo taj proizvod, dodaje Burela.

Ninska solana datira još iz antike. Sve što se u njoj radi utemeljeno je na ekološkim načelima jer je i sama proizvodnja onakva kakva je bila i prije više stotina godina i to, nasreću, nitko nije uspio pokvariti.

Potražnja je svake godine sve veća. Kad usporedimo 2013. i godinu ranije, izvoz je porastao za čak 60 posto. Za ovu godinu dakako, još nemamo rezultate, kaže Mihael Vidaković, Slavonac na čelu komercijale Solane Nin.

Godišnja proizvodnja ninske solane kreće se između 3 500 i 4 000 tona, a promet je oko 8 milijuna kuna. Zapošljavaju dvadesetak radnika i osim u Japan, krenuli su u osvajanje europskog tržišta. Uvjet za bolji plasman svakako je i ekološki certifikat koji Ninjani žele dobiti. Upravo zbog toga su i aplicirali projekt "Cvijet soli i poslovanje - ekološka proizvodnja konzumnih i terapeutskih soli" za kohezijske fondove EU. I dobili su milijun i 200 tisuća kuna. Projekt predviđa promjenu krovišta, unaprjeđenje proizvodnih procesa, ekološku certifikaciju i edukaciju djelatnika o ekološkim procesima.

Radio Zadar


Dodavanje novih komentara je onemogućeno.