Podatak da je gotovo 70 posto učenika prijavilo da će na državnoj maturi polagati matematiku na osnovnoj - B razini navodi i na pitanje - je li maturantima polaganje više - A razine matematike, kao i sama matematika, zapravo 'bauk' ili učenici samo odabiru lakšu varijantu, jer im je osnovna razina matematike dovoljna za upis na željeni fakultet, prenosi Radio Zadar

Znanstvenici, stručnjaci i predstavnici mjerodavnih obrazovnih institucija na to pitanje dali su Hini različite odgovore - po nekima je tako riječ o izboru lakših varijanti, za neke je to pitanje koje treba ozbiljno sagledati, a neki taj podatak smatraju zabrinjavajućim.

Tako profesor matematike na Prirodoslovno-matematičkome fakultetu Sveučilišta u Zagrebu i bivši ministar znanosti te predsjednik Hrvatskoga matematičkog društva Hrvoje Kraljević smatra da je činjenica što je većina srednjoškolaca izabrala da će na maturi polagati osnovnu razinu matematike neposredna posljedica toga što tu razinu traži većina fakulteta za upis.

Prorektorica za studente i studije zagrebačkoga Sveučilišta Blaženka Divjak ukazuje na to da je važno jasno artikulirati ulazne kriterije za upis na studij, jer u suprotnome ako tražimo prenisku razinu, student ne može uspješno i efikasno studirati ili fakultet ne može garantirati izlazne kompetencije.

Za ravnatelja Agencije za odgoj i obrazovanje Vinka Filipovića, riječ je o zabrinjavajućem podatku koji govori da je matematika definitivno 'bauk' našim učenicima što, napominje, potvrđuje i čitav niz primjera. Smatra da ni državna matura nije postavljena na najbolji način, odnosno ne kao potvrda da je učenik završio određenu razinu obrazovanja nego kao preduvjet za upis na fakultet.

Ipak, za Kraljevića nije loše što na državnoj razini postoji ujednačeni test koji, na neki način, omogućuje da se rade rang-liste za upis na fakultete, ali i upozorava da to nije isto kao državna matura, koja je, kao što joj i ime kaže, ispit zrelosti, a ne svrstavanje na neku rang-listu. Uvođenje državne mature pak drži pozitivnim i poticajnim
za srednje škole da podignu kvalitetu obrazovanja. Za njega je ipak neprirodno da neki učenik koji je završio prirodoslovno-matematičko usmjerenje u gimnaziji bira nižu razinu matematike koja je, ističe, u stvari jedva malo prošireno znanje osnovne škole.

Kraljević smatra da je izuzetno loše što se u školama smanjuju sati dvaju ključnih predmeta - materinskoga jezika i matematike te podsjeća kako se uvijek govorilo o važnosti "gramatike i matematike". Ocijenio je da je smanjivanje sati posljedica izrazito lošega nastavnog plana i programa kojemu se, kad god se mijenjao, dodavao neki novi predmet, tako da sada imamo ogroman broj predmeta kao ni jedna druga zemlja.