Darko Anton Franceschi, predsjednik Društva arhitekata Zadra upozorava na nelogičnosti novih zakona

Početak 2014. godine donio je nove izmjene u građevinarstvu i poslovima vezanima uz nekretnine općenito, piše Narodni list

Naime, do tad važeći Zakon o prostornom uređenju i gradnji prestao je važiti, te su na snagu stupila tri nova zakona koja sad pokrivaju njegov djelokrug - Zakon o gradnji, Zakon o prostornom uređenju i Zakon o građevinskoj inspekciji. Autori zakona su najavljivali kako će oni donijeti revoluciju, olakšati investitorima ulaganje i ubrzati cijeli taj proces, srediti situaciju na tržištu nekretnina.

No istog dana kad je zakon stupio na snagu javila se nedoumica tko može, a tko ne, oglašavati nekretninu, tko će platiti kaznu ako nekretnina nema energetski certifikat. Najglasnije su tad s razlogom bile agencije za prodaju nekretnina, jer je nedorečenost zakona uzrokovala štetu izravno njima. No nisu oni jedini koji su se pobunili protiv novih zakona, svoj glas su digli i arhitekti, premda još uvijek dosta tiše, no nezadovoljstvo tinja.

Što je podrum?

Jedan od apsurda novih zakona je što su iz njega izbačene definicije, tako je npr. stari zakon definirao što je to podrum, što kat, i sl. u novim zakonima toga nema, te je sve ostavljeno "slobodnoj" interpretaciji ili pretpostavci "to svatko zna". No logično je zapitati se zašto bi netko morao znati ako nije zakonom definirano, i što će se uzimati kao definicija podruma? Hoće li arhitekti uzimati jednu, referenti u uredima za izdavanje građevinskih dozvola drugu, a službenici u ministarstvu treću. Hm?

Darko Anton Franceschi, predsjednik Društva arhitekata Zadra upozorava da je to tek jedna od nelogičnosti ovih zakona.

"Mi kao struka imamo cijeli niz primjedbi. Ne mislimo da će ti novi zakoni ništa poboljšati, odnosno popraviti situaciju niti naš posao. Mislimo da će sve postati još kompliciranje. Ne samo da su izbačene definicije, izbačeni su i pojmovi kao idejni projekt, a za nekoga tko se ne bavi arhitekturom i projektiranjem to je kao da idete nešto šiti, a da nemate prije toga kroj. Ljudima nisu jasne razlike između glavnog i idejnog projekta, te glavnog i izvedbenog projekta. Često su te razlike između idejnog i glavnog projekta, koji je potreban za dobivanje dozvole, male i nisu uočljive laiku, pa građani imaju dojam da dva puta plaćaju istu stvar, što nije slučaj. Ljudi tad stvaraju teorije da ih netko potkrada. No pravila struke su takva. Problem je što će netko idejni projekt napraviti tako dobro da glavni projekt neće imati neke velike novosti, dok će netko drugi taj posao osnovno odraditi." - objašnjava Franceschi.

Ignoriranje kritika i sugestija

Dalje navodi kako novi zakoni nisu uklonili jasno uočene nedostatke starog zakona.

"Nama je u praksi veliki problem predstavljala činjenica da resorno ministarstvo nikad nije propisalo što treba sadržavati idejni projekt, što treba glavni, a što izvedbeni. I onda napravite najbolje što znate, pa vi ili klijent odete po dozvolu za gradnju i onda vas odbiju, jer svaki referent ima svoje tumačenje. Pa u konačnici sve ovisi o njima. Taj problem nisu riješili niti novi zakoni." - upozorava poznati zadarski arhitekt.

Premda su tvorci zakona znali za kritike koje im je uputila struka nisu ih uzeli u obzir.

"Mi smo preko Komore dobivali pozive na javnu raspravu o novim zakonima i Komora je imala tim koji je ministarstvu davao sugestije, ne samo na dio koji se tiče projektiranje, već i na dio koji se odnosi na urbanizam. No ministarstvo nije niti jednu primjedbu uvažilo. Stoga se stječe dojam da je to sve pro forma, a da se struka toliko ne pita, tj. pita se, ali se odgovori ne uvaže. Tako su kolege iz Komore i kolega iz Udruženja hrvatskih arhitekata išli u Sabor i susreli su se s Odborom za prostorno uređenje i graditeljstvo i tamo su bili dobro primljeni i saslušane su njihove primjedbe, članovi su se čak složili s njima, ali ništa od toga nije usvojeno. No mi smo sudjelovali i nitko nam ne može reći da nismo pokušali." - prepričava Franceschi.

Veliki problem vidi i u činjenici kako dobar dio građana još uvijek gradi kuće bez ikakvog projekta, misleći da znaju pravila struke.

Odmah kat i za sina

"Moje iskustvo pokazuje da ljudi slušaju jedino liječnika i advokata, i to nerado, a u sve ostalo se razumiju. Arhitekte tako uzimaju tek kad moraju, a ne zato što to smatraju potrebnim." - zaključuje. No vjeruje kako će otpor prema zakonima s vremenom opasti, jer ljudi često odbijaju promjene. "Zakon je takav kakav je i nikada ne može predvidjeti sve situacije koje donosi život, on daje jedan opći okvir i onda se unutar tog okvira mi snalazimo. Uskoro bi se trebao donijeti novi zakon koji će definirati inženjerske djelatnosti, među njima i arhitekturu, pa će možda on dopuniti ono što nije pokriveno sadašnjom zakonskom regulativom." - nada se Franceschi.

"Cijela ideja prilikom donošenja zakona bila je kako se trebalo ubrzati investicije. Tvorci zakona su očito smatrali da će to biti tako ako se eliminiraju neke stvari. Mi mislimo da je problem što cijeli postupak dobivanja dozvola još nije promijenjen i ovaj zakon to ništa ne olakšava, možda s e-dozvolama bude lakše, jer će ljudi moći preko interneta pratiti cijeli tijek dobivanja dozvole i točno u svakom trenutku vidjeti u kojoj je fazi. Tako postiže transparentnost i pokazat će se zašto se neke dozvole čekaju godinama." - skeptičan je arhitekt svjestan brojnih nedorečenosti koje su otvorenim ostavili i novi zakoni. No jednu stvar u novom zakonu pozdravlja, a to je rok za uređenje fasada.

"Svjedoci smo da se mnogi vode onom logikom, radim kuću, pa ću odmah napraviti kat za sina ili kćer. No tu neće nitko još 20 godina živjeti, a pitanje je hoće li i tada, a kuća stoji nezavršena. Ljudi dakle "navuku" novce za dodatni kat, ali ne i za fasadu. Potrebna je promjena u mentalnom sklopu. Ali to se radi primjenom zakona. Uzmimo Nijemce koje stalno uzdižemo kao primjer discipline. Oni nisu sami po sebi takvi, već su imali zakon koji ih je prisilio da budu takvi inače su dobivali kaznu. Ali kad dođu ovdje krše zakone koje im ne bi napamet palo da krše u vlastitoj zemlji, jer ovdje misle da mogu. Tako da nisam protiv odluke da se fasada mora završiti u određenom roku. Ljudi danas u autima koriste sigurnosne pojaseve mnogo više nego prije koju godinu ili sve više ljudi reciklira. To su sve pozitivne stvari čija se primjena prisilila zakonom, tako će vjerujem biti i za fasade." - zaključuje Franceschi.

Očito je dakle da svaki zakon koji se izglasa u Hrvatskoj kako bi nam donio nešto dobro i učinkovitije, sa sobom u paketu donese i hrpu nelogičnosti. Jer ipak ne bi bilo dobro, kad bi sve bilo dobro.

ŠTO DONOSE TRI NOVA ZAKONA

- E-građevinska dozvola

- rokovi za dovršetak gradnje i kazne za neuređenu fasadu

- brže uklanjanje bespravne gradnje

Narodni list