Parlament Krima jednoglasno je odlučio o pripojenju Rusiji. Južna ukrajinska pokrajina o tome će odlučivati na referendumu, zakazanom za 16. ožujka. No ukrajinski premijer Jacenjuk, nakon izvanrednog summita europskih čelnika u Bruxellesu, jasno je poručio da će Krim zauvijek biti dio Ukrajine, a na povlačenje ruske vojske iznova je pozvao i Washington.

Proruske vlasti na Krimu su odlučile. Birači bi za 10 dana trebali izabrati između budućnosti pod Moskvom i Kijevom. Zahtjev za priključenjem ubrzo bi trebao i pred rusku Dumu, javljaju agencije.

Zamjenik krimskog premijera pozvao je ukrajinsku vojsku na predaju ili odlazak. No ukrajinski premijer nakon sastanka s europskim čelnicima je jasan. Na pitanje jesu li razgovori zakašnjeli obzirom na odluku o otcjepljenju, Jacenjuk je rekao da ruska budućnost Krima nije opcija. Odluku proruskih vlasti nazvao je protuustavnom.

''To je nelegalna odluka i taj takozvani referendum nije zakonski utemeljen. Zbog toga smo i pozvali rusku Vladu da ne podupire one koji zagovaraju separatizam u Ukrajini. Krim je bio, jest i bit će sastavni dio Ukrajine'', rekao je Jacenjuk na konferenciji nakon razgovora s EU liderima.

Zahvalio je europskim partnerima na traženju rješenja za krizu, koja kako je rekao, nije samo kriza Ukrajine, već cijele Europe. Naglašavajući da je zajednički cilj naći mirno rješenje, Jacenjuk je poručio da je nova ukrajinska vlast odlučna sačuvati teritorijalni integritet zemlje. Siguran je da će uz pomoć Europe naći jasna strategija za neovisnu, cjelovitu i stabilnu Ukrajinu i regiju. Jacenjuk je najavio spremnost nove vlade za potpisivanje sporazuma s MMF-om. Zahvalio je Uniji na ponuđenom višegodišnjem paketu pomoći, koji je najavio predsjednik Europske komisije Jose Manuel Barroso.

''Financijski paket vrijedan 11 milijardi eura bit će isplaćen iz europskog proračuna i drugih financijskih institucija. On uključuje pomoć, ali i reformsku vladu''.

Europski čelnici, među kojima i premijer Milanović, u Bruxellesu su dogovarali zajednički odgovor na rusku intervenciju na Krimu. Između sankcija i posredovanja vjerojatnije je oštro upozorenje. Dok su istočne članice tražile jači pritisak na Rusiju, Njemačka je sklonija medijaciji, potvrdila je po dolasku na summit Angela Merkel.

''Pitanje je i možemo li nastaviti razgovore u koordinacijskoj ili kontakt grupi, što snažno podržavam'', rekla je njemačka kancelarka.

O stanju u Ukrajini razgovaralo se i u Rimu. Američki državni tajnik John Kerry susreo se s inoministrima Njemačke, Velike Britanije, Italije i Francuske, nakon što je dan ranije u Parisu razgovarao s ruskim šefom diplomacije Sergejem Lavrovim.

"Iznova pozivamo Rusiju na izravne razgovore s ukrajinskom Vladom, da povuče vojsku u baze i pristane na međunarodne promatrače".

Dok Jacenjuk podsjeća da ruska vojska i dalje kontrolira Krim, Moskva ponavlja da je riječ o samostalnim obrambenim snagama. Nakon što je zbog napada tamošnje milicije prekinuta misija UN-ova izaslanika koji je otputovao u Istanbul, glavni tajnik Ban Ki Moon odlučio je na Krim poslati hrvatskog diplomata Ivana Šimonovića.

Dok Rusija obećaje jednostavniju proceduru stjecanja državljanstva, SAD su odlučile zamrznuti imovinu i zabraniti ulazak svima koji ugrožavaju neovisnost Ukrajine. U Ukrajini napetost ne prestaje. U međuvremenu, zabilježen je daljnji pad na ruskom tržištu dionica. Jasan je to znak da je Moskva počela plaćati danak svojih postupaka.