U Ministarstvu pravosuđa još jednom se sastala radna skupina zadužena osmisliti zakon o stečaju potrošača, kojim bi se reguliralo rješavanje dugova građana koji su u blokadi jer nisu platili svoje obveze. Dug je još put do konačnog rješenja, jer zakon u javnu raspravu najvjerojatnije ide početkom ljeta, ali već sada se govori o mogućnosti da se dogovor postigne i mimo odlaska građana u klasični osobni stečaj.

Stečaj, što je sudski postupak, svih 307 tisuća građana ne bi podnijelo ni pravosuđe koje i inače godišnje dobiva milijun i pol novih predmeta i samo iz prošle godine vuče oko 770 tisuća neriješenih slučajeva. Uz to, preskupo bi bilo provoditi stečajni postupak za baš svakog dužnika bez obzira na iznos duga, pa se razgovara o tome da se vjerovnicima i dužnicima da mogućnost dogovora i prije otvaranja stečaja. Tako bi se kroz financijska savjetovališta dužnik mogao informirati što mu stečaj znači, ali bi mogao pokrenuti i inicijativu da se dogovori s vjerovnicima.

Stečaj ne smije postati poželjniji od ovrhe

Stečaj ne smije postati poželjnija opcija od ovrhe, napominju naši sugovornici iz skupine za izradu zakona o stečaju potrošača, jer bi to onda poslalo poruku građanima da se ne isplati plaćati obveze. Što se tiče stečaja građani moraju znati, upozorio je Bohaček, da se u tom slučaju ako imaju i prihode odredi koji je minimum s kojim mogu raspolagati za stanovanje, hranu, pa čak i zabavu, dok ostatak ide na račun s kojeg se otplaćuje dug vjerovnicima. Irska je, primjerice, odredila da je taj minimum 289 eura mjesečno. Ukoliko se prihodi promijene, zbog pada ili rasta plaće, te primjerice nasljedstva tada se taj plan otplate duga mijenja, no dugovi se u zemljama, koje imaju osobni stečaj, ne otpisuju ukoliko građani imaju imovinu.

Banke potražuju više od 13 milijardi kuna, država 2,44

Od 24,4 milijarde kuna koliko duguju blokirani građani, država potražuje oko deset posto, odnosno 2,44 milijarde kuna, dok su potraživanja banaka veća od 13 milijarda kuna. Građani koji su blokirani zbog pojedinačnog duga do sto tisuća kuna državi su ostali dužni oko 860 milijuna kuna i ako se ona odluči na otpis čak i cijelog duga to bi smanjilo dugovanja 268 tisuća građana tek za jednu sedminu.

Pritisak na sud

Iako se posljednjih dana stalno govori i o otpisu duga, njega nitko ipak neće moći osigurati za građane po dekretu, o tome će se morati dogovoriti vjerovnici. Ako dogovor u savjetovalištu ne uspije, išlo bi se na sud, no i tu bi se dužniku i vjerovnicima pružila još jedna prilika za dogovor prije nego se otvori stečajni postupak, koji bi onda trajao godinama, a građanin bi dobio skrbnika koji bi ga vodio kroz rješavanje financijskih poteškoća.

Tako bi u klasičnom stečaju završilo najviše 30 do 40 tisuća građana, što će također biti pritisak na sud. U Vladi još moraju odgovoriti i na pitanje kako financirati savjetovališta, jer ako trošak po svakom građaninu koji kroz njega postigne dogovor s vjerovnicima bude samo tisuću kuna, riječ je o najmanje 250 milijuna kuna.

Struktura građana dužnika nudi dijelom i odgovore na pitanja tko su potencijalni kandidati za rješavanje dugovanja kroz financijska savjetovanja, odnosno izvansudske nagodbe, a tko su oni koji će morati proći stečaj. Tako je zamjenik ministra financija Boris Lalovac, gostujući na Hrvatskom radiju, kazao da 268 tisuća građana duguje do sto tisuća kuna i on se nada da bi oni i bez provođenja stečaja mogli kroz postupak sličan predstečajnoj nagodbi za poduzeća postići dogovor sa svojim vjerovnicima. Ti građani duguju ukupno 5,7 milijardi kuna.

- Dug je dug, on se mora platiti, ali želimo dovesti za stol vjerovnike i građane kako bi se dogovorili oko tog duga, može li se on platiti prodajom imovine, reprogramom, pa ako treba i otpisom, kazao je Lalovac. On se nada da će svoj interes da sudjeluju u tom procesu pronaći i banke.

Predsjednik Hrvatske udruge banka Zoran Bohaček, koji je i član radne skupine za izradu zakona, kazao je da se nijednom vjerovniku ne može narediti otpis duga, te da banke moraju biti oprezne pri tome jer one posuđuju novac svojih štediša.

Žrtve krize

Lalovac ističe da će bankama puno veći problem, kad je u pitanju zaštita novca štediša, biti činjenica da dvije i pol tisuće građana duguje ukupno 11,9 milijarda kuna, što je u najvećem broju slučajeva dug prema bankama. Uz to 238 građana, najvećih dužnika, duguje ukupno čak 6,1 milijardu kuna.

- Ti ljudi ne duguju za komunalije ili režije ili zato što su kupovali hranu na kartice. Volio bih da kolege iz banaka štedišama odgovore kako će naplatiti tih 6,1 milijardu kuna novca štediša što su ih posudili kapitalcima, ili kako će naplatiti gotovo 12 milijardi kuna što su ih dali kroz kredite za samo 2,5 tisuće građana. Nasuprot toga je 150 tisuća građana koji duguju do deset tisuća kuna. Oni nisu špekulativno ulagali, žrtve su dugogodišnje krize, i za njih je potrebno postići dogovor, kazao je Lalovac.

No, država nikome, pa ni komunalnim tvrtkama, ni telekom poduzećima ne može narediti da otpišu taj dug, ona može tek otpisati svoja potraživanja. Ostali vjerovnici mogu na to pristati kroz dogovor s dužnikom, ako im to bude isplativo, odnosno ako država za to ponudi porezne olakšice. Pri tome je, napominje Bohaček, važno i da se jasno utvrde kriteriji, hoće li se otpis odnositi na nezaposlene, teško bolesne građane, socijalne slučajeve, kako se ne bi dogodilo da se dug otpisuje nekome tko ima redovite prihode na crno, ne vraća kredit za auto, ne plaća struju, čime bi se poslala loša poruka ostalim građanima koji uredno izvršavaju svoje obveze.

Novi list