Ova kriza ima ozbiljne posljedice za sigurnost i stabilnost cijele Europe

Iako se njezino ime u domaćoj javnosti u posljednje vrijeme spominje uglavnom u sklopu različitih spekulacija o HDZ-ovim izbornim adutima, Kolinda Grabar-Kitarović u bruxelleskoj političkoj središnjici Sjevernoatlantskog vijeća, gdje obavlja dužnost pomoćnice glavnog tajnika NATO-a za javnu diplomaciju, ovih dana ima "produljeno radno vrijeme" zbog napetosti u istočnoj Ukrajini.

Uostalom, danas se na Krimu održava referendum kojemu je prethodilo rusko zauzimanje zračne luke u Simferopolju i druge akcije s neskrivenim apetitima ruske strane...

- Naravno da je kriza u Ukrajini "produljila" radno vrijeme jer iako NATO nije izravno uključen u rješavanje krize, te primarnu ulogu ovdje igraju druge međunarodne organizacije poput UN-a i Organizacije za sigurnost i suradnju u Europi, NATO pozorno prati zbivanja u Ukrajini.

Ovdje nije riječ samo o Ukrajini. Ova kriza ima ozbiljne posljedice za sigurnost i stabilnost cijele Europe. Sasvim je jasno da smo suočeni s najvećom prijetnjom europskoj sigurnosti još od kraja hladnoga rata i ratova na prostoru bivše Jugoslavije.

Rusija se obvezala da će poštovati teritorijalni integritet i suverenitet Ukrajine, primjerice Budimpeštanskim memorandumom iz 1994., kojim Rusija, SAD i Velika Britanija potvrđuju svoju predanost na poštovanje neovisnosti, suvereniteta i postojećih granica Ukrajine, te se obvezuju na ustručavanje od prijetnje ili uporabe sile protiv teritorijalnog integriteta ili političke neovisnosti Ukrajine.

NATO poziva Rusiju na poštovanje svojih međunarodnih obveza te vojnu deeskalaciju na Krimu. Pozivamo Rusiju da povuče svoje vojne snage natrag u baze, te da se suzdrži od miješanja u unutarnje stanje u Ukrajini.

- Doista se nadam da se sadašnje stanje neće razbuktati u vojni sukob. Vjerujemo da je još moguće iznaći diplomatski izlaz iz krize. Želimo vidjeti političko rješenje, samo političko rješenje... Stojimo na istim pozicijama kao EU i mnoge druge međunarodne organizacije.

Želimo vidjeti deeskalaciju krize, otvaranje diplomatskog procesa, početak razgovora između svih zainteresiranih strana, no posebno između Rusije i Ukrajine, u kojem bi se raspravilo o bilo kakvim legitimnim razlozima za zabrinutost u okvirima međunarodnog prava. Dakle, svakako postoji mogućnost političkog rješenja, no to postaje sve teže ako se referendum održi ili, pak, još gore, ako Rusija pripoji Krim.

Rusija se potpuno oglušila na upozorenja vezana uz poštovanje suvereniteta Ukrajine, pa tako i na ona glavnog tajnika NATO-a Rasmussena...

- Ne vidim kako bi vojna intervencija mogla riješiti ovu krizu. Glavni tajnik Rasmussen i države članice NATO-a sasvim su jasno stavili do znanja da nema vojnog rješenja krize u Ukrajini. Jednako kao i ukrajinski predsjednik Vlade nakon razgovora s Rasmussenom prošloga tjedna. NATO u okvirima čvrstog međunarodnog nastojanja da se postigne političko rješenje krize zajedno s drugima, primjerice EU-om, vrši pritisak na Rusiju.

Započeli smo s izviđačkim letovima zrakoplova AWACS nad Poljskom i Rumunjskom s ciljem motrenja stanja u području i osiguranja država članica koje graniče s Ukrajinom.

Nadalje, odlučili smo ojačati partnerstvo s Ukrajinom i suradnju u potporu demokratskih reformi. Pojačat ćemo kontakte s ukrajinskim političkim i vojnim vodstvom.

Pojačat ćemo napore za izgradnju kapaciteta ukrajinskih oružanih snaga, uključujući više zajedničke obuke i vježbi. Kao treće, sasvim smo jasno rekli da Rusija krši načela na kojima se temelji naše partnerstvo. Do daljnjega smo suspendirali planiranje naše prve zajedničke operacije - praćenje i osiguranje američkog broda "Cape Ray" koji treba neutralizirati sirijsko kemijsko oružje.

Zamrznuli smo sve civilne i vojne kontakte na tehničkim razinama te razmatramo cijeli spektar suradnje između NATO-a i Rusije. No, nismo zalupili vrata. Države članice NATO-a ostaju otvorenima za dijalog. Stoga smo spremni održavati sastanke Vijeća NATO-Rusija. No, lopta je u ruskim nogama. Rusija mora odgovoriti na pozive međunarodne zajednice za iskreni dijalog. Rusija drži ključeve mira.

Slobodna Dalmacija