Nacionalni plan dijeli Hrvatsku u četiri zdravstvene regije - umjesto 31 bolnice bit će ih 19, a kreveta 4997 manje. Reorganizacijom se štedi 400 milijuna kuna

Želimo stvoriti bolnice za 21. stoljeće, uštedjeti milijune i pacijente staviti u središte zdravstvenog sustava. Tim je riječima u Ministarstvu zdravlja predstavljen Nacionalni plan razvoja bolnica do 2016. godine, strateški dokument koji bi trebao promijeniti hrvatsko zdravstvo, saznaje jutarnji.hr

No, što taj masterplan konkretno predviđa?

Kroz sljedeće tri godine trebali bismo imati 31 ustanovu, odnosno klinički bolnički centar, kliničku bolnicu, kliniku i opću bolnicu u zemlji. Njih ukupno 21 bit će funkcionalno integrirano ili pojednostavljeno - bit će spojene u devet novih.

Broj akutnih kreveta, onih koji su namijenjeni uobičajenim bolničkim pacijentima koji se izmjenjuju u kraćim vremenskim periodima, u njima će se smanjiti za 32 posto, što je ukupno 4997 mjesta manje.

S druge strane, do 2016. godine rast će broj stolica i postelja u dnevnim bolnicama, i to za 44 posto ili ukupno 1068 mjesta. Trebao bi rasti i broj postelja za dugotrajno i kronično liječenje, dakle za pacijente s teškim dijagnozama kod kojih je predviđen dugotrajni oporavak, i to za 1544 mjesta.

Takva bi (re)organizacija, jednom kada bude provedena, trebala godišnje štedjeti oko 400 milijuna kuna.

Popunjenost bolnica

Popunjenost bolnica na taj bi se način morala dovesti do 85 posto kapaciteta, a povećat će se i troškovi za specijalističku i konzilijarnu zdravstvenu zaštitu, i to za oko 7,5 posto. Prosječno trajanje boravka pacijenta u bolnicama planira se ovakvom organizacijom smanjiti za 10 do 30 posto.

Nacionalna strategija predviđa liječenje pacijenata u dnevnim bolnicama umjesto na akutnim krevetima, tamo gdje je to moguće. To bi broj dnevnih postupaka trebalo povećati za 15 do 20 posto, a u tri godine ostvariti 50 posto uštede za te slučajeve. Broj postelja za palijativnu skrb, dakle postelja za teške i neizlječive pacijente sa 206 trebao bi skočiti na 269.

Nacionalni plan razvoja Hrvatsku će podijeliti u četiri, nazovimo ih tako, zdravstvene regije.

Funkcionalna spajanja

To su središnja i sjeverna, istočna, južna i zapadna. Najveća među njima bit će središnja i sjeverna regija koja će obuhvaćati 15 bolnica u 9 županija. Ona će se prostirati kroz Međimurje, dio Podravine, Zagorje, Zagreb i okolicu sve do Karlovca i Siska. Na površini od 19,5 tisuća kilometara četvornih u njoj živi dva milijuna stanovnika. U njoj se predviđaju sljedeća spajanja, odnosno kako to ministar Rajko Ostojić kaže, funkcionalne intergacije.

Bolnica u Varaždinu spaja se s bolnicom u Čakovcu. Ogulin, Karlovac i Zabok pripajaju se KB-u Sestre milosrdnice, Sisak i Bjelovar funkcionalno će se integrirati s KB-om Dubrava, a spojit će se i bolnice u Koprivnici i Virovitici. Od spajanja su pošteđene zagrebačke bolnice Sveti Duh, KBC Zagreb, Klinika za dječje bolesti u Klaićevoj, "Fran Mihaljević" i Merkur.

Slavonija i Baranja te dio Podravine po novim će "zdravstvenim" granicama spadati u istočnu regiju koja će obuhvaćati 7 bolnica u pet županija. Na njenoj površini od 12,4 tisuća kilometara četvornih živi oko 805 tisuća stanovnika. Za nju su predviđena spajanja bolnica u Našicama i Osijeku, te spajanje bolnica u Vukovaru i Vinkovcima. Bolnica u Slavonskom Brodu već je spojena s Novom Gradiškom, a Požega s Pakracem.

Zadar, Šibenik, Split i Dubrovnik novom će se raspodjelom naći u južnoj regiji s ukupnom površinom od 12,9 tisuća kilometara četvornih i 856 tisuća stanovnika.

Manje članova uprave

S obzirom na razvučenost teritorija unatoč činjenici da regija obuhvaća 5 bolnica u 4 županije, u toj se regiji predviđaju samo dva spajanja, i to gospićke bolnice s onom u Zadru i kninske s onom u Šibeniku. Spekuliralo se da bi se dubrovačka bolnica mogla spojiti s KBC-om Split, ali od te se namjere ipak, zbog velike udaljenosti, odustalo.

Kao četvrta, najmanja zdravstvena regija planira se zapadna koja obuhvaća Istru, Kvarner i Liku. Riječ je o regiji površine 11,7 tisuća kilometara četvornih i 555 tisuća stanovnika, u kojoj će se bolnica u Lovranu integrirati s KBC-om Rijeka, a Pula ostaje zasebna bolnica.

Svaka od tih regija imat će jedan ključni KBC u središtima Zagrebu, Splitu, Osijeku i Rijeci. Famozna funkcionalna integracija iliti spajanje ne znači da će se bolnice organski spojiti nego će razmjenjivati osoblje koje će biti mobilnije. Uprave tako povezanih bolnica se ne ukidaju, ali će se smanjiti broj članova u njima.

JL