Mađarska je ponovno došla u posjed srebrnog posuđa iz razdoblja Rimskog Carstva, rekao je u srijedu mađarski premijer Viktor Orban govoreći o Seusovu blagu na koje je i Hrvatska ranije polagala pravo.

"S obzirom na to da je riječ o našem srebru bolje je da bude ovdje nego na bilo kojem drugom mjestu i zato smo ga odlučili vratiti kući", kazao je Orban na konferenciji za novinare u mađarskom parlamentu.

Rekao je da je blago vraćeno prošloga vikenda te da je na povrat "obiteljske srebrnine" Mađarska potrošila 15 milijuna eura, javila je mađarska novinska agencija MTI.

Polovina od 14 srebrnih posuda vraćena je Mađarskoj, rekao je direktor budimpeštanskog Muzeja umjetnosti Laszlo Baan, kazavši i kako je riječ o povijesnom trenutku. Od subote će vrijedno srebrno posuđe biti izloženo za posjetitelje u zgradi mađarskog parlamenta, a kasnije će biti premješteno u Muzejsku četvrt.

Ukupna težina srebra je 30 kilograma, a na jednom od pladnjeva teškom 10 kilograma upisan je Seus kao vlasnik posuđa po kojemu je cijeli komplet i dobio naziv.

Priča o Seusovom blagu počela je 90-ih godina prošlog stoljeća, a na njegovo postojanje pozornost je skrenula prodaja jednog komada iz zbirke koji su dvojica preprodavatelja iz Beča 1980. ponudili na prodaju londonskoj aukcijskoj kući Sotheby. Ostali su komadi došli do tržišta, a vjeruje se da je cijelu zbirku otkupio Spencer Compton, 7. markiz od Northamptona.

Kada je blago ponuđeno na prodaju muzejima otkriveno je da je dokumentacija o njegovu podrijetlu krivotvorina što je otežalo prodaju. Pravo na blago polagale su Hrvatska, Mađarska i Libanon. U New Yorku je održan sudski proces koji je na kraju završio povoljno za lorda. Zaključeno je kako lord Northampton nije znao da je riječ o krivotvorenom dokumentu te da je kupio Seusovo blago "u dobroj volji" dok dokazi Hrvatske i Mađarske o podrijetlu blaga nisu bili dovoljno čvrsti.

Pitanja mjesta, arheološkog nalazišta i provenijencije nalaza nisu riješena. Hrvatska je strana tvrdila da je blago pronađeno u okolici Barbarige u Istri, a Mađari da je s područja Balatona jer na jednoj od posuda piše Pelso što je drevno ime za Balaton.