Događaji

Javna sociologija

Zašto žene rade više, a zarađuju manje?

Zašto žene rade više, a zarađuju manje?

Istraživanja pokazuju: Žene neće dostići istu plaću kao njihove muške kolege sve do 2067. godine!

Zašto žene rade više, a zarađuju manje?

Na ovo pitanje pokušala je dati odgovor prof. Valerija Barada u sklopu predavanja ''Javna sociologija'' održanog u Gradskoj knjižnici Zadar u organizaciji Odjela za sociologiju Sveučilišta u Zadru.

Sam naziv predavanja koji je u startu upitan sugerira i da bi odgovor zapravo mogao biti jako kratak. Žene zaista rade više, a za to su plaćene manje od svojih muških kolega! Ženski rad manje je vrednovan nego muški, pojašnjava Barada.

''O ovoj problematici možemo govoriti na dvije razine. U svakom slučaju, žene koje se nalaze na tržištu rada zarađuju manje od muškaraca koji rade isti posao kao one i to baš u istim sektorima, dakle ne radi se samo o zanimanjima u kojima imamo žene koje su generalno manje plaćene.

 

No, kada govorimo o zaposlenjima unutar istih sektora, onda žene dobijaju svejedno manje plaće nego muškarci. To je zanimljivo, to je sektor zdravstva i obrazovanja, gdje je zaposleno najviše žena. Od ukupnog broja žena koje rade najviše ih je zaposleno u tom sektoru, i tu su upravo najveće razlike u plaćama. Primjerice, na jednu mušku kunu žene zarađuju 84 lipe'', kazala nam je Barada.

Ova neslavna situacija jednaka je u cijeloj Europi pa i svijetu - žene su generalno potplaćene - razlika u plaćama ponegdje se smanjuje, neki trendovi su pozitivni, ali su ipak jako, jako spori.

Jesu li žene same sebi odmogle emancipacijom? Barada kaže kako se ovo pitanje često nameće jer se radi o temi o kojoj se ne može govoriti samo analitički, posebno kada govori žena, već i aktivistički.

''Mislim da si nismo odmogle, dapače, to je dio jednog društvenog razvoja. Rekla bih da nismo imale izbora... alternativa su nam kućanski poslovi i potpuni izostanak iz javne sfere, a dovoljno je prisjetiti se da ne tako davno žene nisu imale pravo na obrazovanje, vlasništvo, razvod, dakle, zahtjev za plaćom za jednaki rad tako je u slijedu tradicije tih zahtjeva''.

Promatramo li retradicionalizaciju koja je polako, ali sigurno preplavila Hrvatsku, možemo se zapitati ima li pomaka naprijed, no društvo nije zapis u kamenu, optimistična je Barada. Društvo je živa tvar koje svjedoči promjene!


Dodavanje novih komentara je onemogućeno.