Komemoracijom na Plitvičkim jezerima obilježena je danas 23. godišnjica akcije "Plitvice" i pogibije prvoga hrvatskog redarstvenika Josipa Jovića, koji je poginuo na Uskrs, 31. ožujka 1991., kao prva žrtva Domovinskog rata.

Potpredsjednik Vlade i ministar unutarnjih poslova Ranko Ostojić rekao je da se prisjećanjem na Josipa Jovića prisjećamo i svih drugih žrtava Domovinskog rata, a policija posebno s ponosom i prvih hrvatskih redarstvenika koji su se hrabro borili da bismo mi danas imali slobodnu, demokratsku i svoju Hrvatsku.

Povjerenik predsjednika Republike Hrvatske Ive Josipovića za branitelje i njegov izaslanik Vinko Kovačić podsjetio je okupljene da se akcijom na Plitvicama uspješno uspostavio red i mir te je dodao da današnjom komemoracijom izražavamo zahvalnost Josipu Joviću za njegov herojski čin koji je ugrađen u same temelje slobodne europske države Hrvatske.

Zahvalio je svim sudionicima te akcije, posebice zato što je ta akcija, kako je rekao, izvedena "po svim uzusima međunarodnih konvencija o ratovanju i postupanju s ratnim zarobljenicima".

Saborski zastupnik i izaslanik predsjednika Hrvatskoga sabora Josipa Leke Damir Mateljan rekao je kako mu je čast pozdraviti sudionike te akcije i ostale hrvatske branitelje u ime predsjednika Leke i Hrvatskoga sabora jer je to predstavničko tijelo tijekom Domovinskog rata i borbe za slobodu i neovisnu Hrvatsku donijelo mnoge presudne odluke za osamostaljenje hrvatske države. Izrazio je također najdublje poštovanje žrtvi hrvatskog redarstvenika Josipa Jovića i svih njegovih suboraca.

U ime Udruge antiterorističke jedinice "Lučko 90", predsjednik Mladen Grgić ocijenio je da ta akcija te mnoge druge za samostalnu Hrvatsku potvrđuju da nema pobjede bez žrtve.

Kritizirao je i današnje vrijeme u kojemu, kako je rekao, živimo u stalnim podjelama, egzistencijalnoj ugoženosti i beznađu te se upitao koji je razlog tome kad imamo državu za koju smo se borili.

Ocijenio je da ta država još nije onakva kakvu su zamišljali branitelji kada su se za nju borili te da je razlog tome "u sebeljublju i osobnim interesima umjesto da živimo u društvu ideala žrtvi i hrabrosti". Pozvao je današnje političko vodstvo da se okrene idealima za svjetliju i bolju budućnost ako ne za nas, onda za buduće naraštaje.

Biskup Juraj Jezerinac rekao je u propovijedi kako bi neki htjeli da se ne obilježavaju obljetnice poput te, ali, istaknuo je, to bi bio znak naše nezrelosti jer se treba prisjećati čak 15 tisuća "onih hrvatskih očeva i mladića koji su žrtvovali svoj život za svoju Hrvatsku".

Za žrtvu 22-godišnjega Josipa Jovića i drugih branitelja biskup Jezerinac je rekao da je "poput pšeničnog zrna koje je palo na plodno Hrvatsko tlo i donijelo obilate plodove, slobodnu i samostalnu Hrvatsku".

Te je žrtve nazvao i poukom da se Hrvatska treba graditi na poštenju i pravednosti, a ne da pojedinci i stranke rade za svoju vlastitu korist i promociju.

Izaslanstva hrvatskih državnih čelnika, Oružanih snaga, policije i braniteljskih udruga, u kojem je uz ministra Ostojića bio i ministar branitelja Predrag Matić, predstavnici Ličko-senjske i Splitsko-dalmatinske županije i obitelji poginuloga Josipa Jovića položili su vijence i zapalili svijeće kod spomenika njemu i akciji u kojoj je ranjeno još devet redarstvenika. Na spomeniku piše da je akciju naredio prvi demokratski izabran predsjednik Franjo Tuđman na Veliku subotu: "Sutra ujutro, do 8 sati, Plitvice moraju biti pod hrvatskom kontrolom." Povod tome bio je što su, kako dalje piše na spomeniku, srpski teroristi Plitvice htjeli pripojiti Srbiji te su 28. ožujka 1991. zauzeli NP Plitvička jezera i prekinuli promet na glavnoj državnoj cesti između sjevera i juga Hrvatske.

Među mnogim sudionicima komemoracije bili su i članovi HDZ-a s predsjednikom Tomislavom Karamarkom na čelu, te Predstavnici Stožera za obranu hrvatskog Vukovara s natpisom: "Nitko ne sme da vas bije sem hrvatske policije" uz portret u Vukovaru ozlijeđenoga hrvatskog branitelja Pajića.

Na obilježavanje pogibije Josipa Jovića njegovi suborci iz baze ATJ Lučko iz Zagreba dovezli su se biciklima, pripadnici specijalne jedinice policije Grom trčeči iz Karlovca, a Udruga hrvatskih dragovoljaca Domovinskog rata Rab su tri dana pješačili s Raba.