Na međunarodnom sudu pravde u Haagu završena je usmena rasprava po tužbi Hrvatske protiv Srbije i protutužbi Srbije protiv Hrvatske. Sudsko vijeće po završetku glavne rasprave vijeća u tajnosti. Presuda se očekuje u roku godine dana, bit će obvezujuća i bez prava na žalbu.

Hrvatski pravni tim danas je odgovarao na protutužbu Srbije. Član hrvatskog pravnog tima Kier Starmer istaknuo je kako je teza o prekomjernom granatiranju gradova u Krajini oduvijek bila središnja teza u protutužbi Srbije, ali iz posljednjih usmenih izlaganja pravnog tima Srbije može se zaključiti da je Srbija izgubila vjeru u svoju protutužbu.

"Tuženik temelji svoje argumente na tome da su topnički napadi bili nezakoniti jer su bili nasumični. Hipotetska tvrdnja o kojoj je William Schabas toliko dugo govorio u svome završnom obraćanju nije hipotetska. Tuženik sada tvrdi i iznosi argumente koji su toliko različiti od njihovih prvobitnih tvrdnji da ih je teško povezati" rekao je Starmer. Philippe Sands istaknuo je pak kako je pravni tim Srbije u petak "potpuno odustao od pokušaja da uvjere Sud da je granatiranje četiriju gradova u Krajini bilo nezakonito". Umjesto toga, kaže, sada temelje svoj slučaj na argumentu da bi ovaj Sud trebao zaključiti da je granatiranje četiriju gradova bilo genocidno u svojoj prirodi".

"Kako napad koji je u skladu s međunarodnim ratnim pravom može biti genocidan u svojoj prirodi? To je kontradiktorno i besmisleno" , zaključio je Sands.

Da bi protutužba Srbije uspjela. morala bi proizvesti izravan dokaz genocidnog plana, a nije prezentirala takav dokaz. ICTY je zaključio da brijunski transkript nije takav dokaz", kaže Philippe Sands.

Zaključno izlaganje održala je zastupnica RH Vesna Crnić-Grotić, koja je kritizirala Srbiju zbog manipulacije brojkama.

Navela je kako je Hrvatska Sudu prije dva tjedna predala jedini vjerodostojni dokument s brojem nestalih. Taj broj je 1663 i uključuje sve nestale osobe na području RH od 1991. do 1995., ukljućujući i Hrvate i Srbe i građane drugih nacionalnosti.

Crnić-Grotić je također napala strategiju izjednačavanja krivnje, te poručila kako nismo svi isti.

"Kao što je ovdje već mnogo puta izneseno, Hrvatska nije imala nikakve zločinačke namjere protiv Srba tijekom razdoblja 1991-1995, kao što je to i dokazano u brojnim presudama Međunarodnog suda za bivšu Jugoslaviju. Nismo svi isti i tražimo da Srbija preuzme kaznenu odgovornost za svoje politike".

Citirajući knjigu o Slobodanu Miloševiću izdanu 2002. čiji je koautor bio William Schabas, profesor međunarodnog prava koji je danas član pravnog tima Srbije.

Hrvatska zastupnica pokazala je Sudu kako je današnji član srpskog pravnog tima zapravo u prošlosti razmišljao jednako kao i hrvatski pravni tim. Također je istaknula vrijednost operacije Oluja.

"Operacija Oluja bila je operacija kojom je završeno postojanje kriminalne tvorevine 'Republike Srpske Krajine' i ono je omogućilo da počne kazneni progon onih koji su krivi za zločin u Hrvatskoj i Bosni i Hercegovini, a mnogi od njih su nakon toga i osuđeni pred Međunarodnim sudom za bivšu Jugoslaviju", zaključila je Crnić -Grotić.