Dan otvorenih vrata OPG-a omogućio nam je obilazak uključenih gospodarstava, upoznavanje s domaćinima i njihovom djelatnošću

U ponedjeljak 14. travnja, u sklopu Tjedna obiteljskih poljoprivrednih gospodarstava Zadarske županije, obilježen je Dan otvorenih vrata.

Sudjelovalo je pet obiteljskih poljoprivrednih gospodarstava koja su ujedno i redoviti izlagači na Seljačkoj tržnici, svake subote od 09 d 14 sati kod trgovačkog centra Supernova. Za Seljačku tržnicu svi do reda kažu da im je jako puno pomogla.

"Dovela nas je do kupaca, upoznali su nas, uvidjeli da se zaista radi o proizvodu iza kojeg je puno truda, rada i ulaganja. Drago nam je da su ljudi prepoznali našu kvalitetu i da svake subote u velikom broju posjećuju našu tržnicu. Nadamo se da će projekt zaživjeti te se još, po mogućnosti, i proširiti", bili su komentari naših sugovornika, OPG-ovaca.

Dan otvorenih vrata OPG-a je predstavnicima medija omogućio  obilazak uključenih gospodarstava, upoznavanje s domaćinima, sudjelovanje u aktivnostima na OPG-u te mogućnost kupnje proizvoda na kućnom pragu

Helena Petrušić iz UNDP-a, program UN-a za razvoj Zadar rekla nam je o cilju ove akcije, zajedničkog projekta UNDP-a Zadar i Zadarske županije. "Organizirali smo Tjedan OPG-ova zato šo je 2014. proglašena UN-ovom njihovom međunarodnom godinom. Projekt Seljačke tržnice pokazao je koliko je važno stvoriti kontakt između kupaca i proizvođača, da oni znaju od koga kupuju i što kupuju. Dani otvorenih vrata su zapravo prilika za kupce da dođu i vide da se to zaista proizvodi u našoj županiji, da kupuju zdrave namirnice/ proizvode i služe za jačanje promocije kupnje na kućnom pragu koja kod nas još uvijek nije česta praksa."

Posjetili smo sljedeće OPG-ove:

OPG Mladen Jezidžić - pčelarstvo

Završio je osposobljavanje za pčelara. Proizvodi med i pčelinje proizvode (propolis, matična mliječ,...) i obavlja ispaše na Vranskom jezeru, u Lici i na Velebitu s 80 košnica. S prodajom je, dodaje, zadovoljan, a puno im je ove godine pomogla i Seljačka tržnica na kojoj su prodali više od 50  posto svojih proizvoda.

Godišnje proizvede oko tonu meda. No opet, mora se gledati i podneblje - razlika su Dalmacija i untrašnjost. "U unutrašnjosti ljudi s 80-tak košnica naprave i do 4 tone meda. A mi smo ovdje zadovoljni ako dobijem 20-tak kg po košnici i to sa silenjem. Sve je to zbog klime, vegetacije, i sl.", objašnjava Mladen.

Upitali smo ga što je to bilo s pomorom pčela o kojem se nedavno dosta pričalo. "To je bilo izraženo u izrazito poljoprivrednim krajevima, gdje se koristi  puno pesticida, i to utječe na pčele. Iako je i to bilo prenapuhana priča. Ali problem su i nedovoljno educirani poljoprivrednicii koji pršću svoje njive, a pčelare uopće o tome ne obavijeste i nastane velika šteta."

OPG Zvijezdana Klečina - proizvodnja gljiva

Nositeljica OPG-a i suprug živjeli su i radili u Rijeci do 1996. kada je tvrtka u kojoj su radili sve slabije počela poslovati, te su se odlučili preseliti na obiteljsko imanje u Poljice pored Zadra. Počeli su se baviti proizvodnjom gljiva (šampinjoni, bukovače) u podrumskim prostorijama. Dobra je vijest da će se početi baviti i s proizvodnjom shiitake gljiva. To za sada nitko ne radi na ovom području,a  riječ je o  gljivi koja se najviše troši na svijetu pa očekuju dobre rezultate i ovdje.

Zbog svojih izuzetnih ljekovitih svojstava, shiitake gljive su veoma cijenjene u drevnoj kineskoj medicini. Na Dalekom istoku vlada mišljenje da shiitake štite organizam od raznih degenerativnih bolesti, sprječavaju niz organskih poremećaja, uništavaju stanice raka, pročišćavaju tijelo od štetnih materija, daju energiju i podižu nivo vitalnosti organizma 

Zvijezdana nam je rekla o situaciji u gljivarstvu u Hrvatskoj. "Nažalost, u susjednim zemljama svi imaju svoju tvornicu supstrata tzv. komposta za proizvodnju gljiva. Hrvatska to nema  i to se uvozi. Tako da ovo što mi jedemo nisu hrvatske gljive - mi jedemo  ili gljivu iz uvezenog supstrata ili direktno uvezenu gljivu. To je velika mana hrvatskog gljivarstva. Sama proizvodnja nije toliko teška koliko zahtjevna pa se jako malo ljudi bavi time."

Kultura jedenja i priprema jela od gljiva u Hrvatskoj i nije baš razvijena, kaže nam Zvijezdana. Sukladno time, ni potražnja nije baš velika. "Radimo samo na Seljačkoj pijaci, jedino ljeti razvozimo gljive po Viru, nažalost samo po pizzeriama, jer restorani ne troše naše gljive. Naši ljudi nemaju to u tradiciji, ali zato su tu mladi koji su sve zainteresiraniji, čuju i donesu znanja izvana i sve više razvijaju kulturu pripremanja ove superhrane."

 

Baviti se ovim poslom je prvenstveno ljubav, plan za obitelj. Mi smo oni koji žele živjeti u miru i imati za normalan život. Bilo bi dobro da se zarađuje mrvicu više jer ima tu dosta troškova, ponajviše struje. Jer u 4 i više prostorija klime non-stop rade i ljeti i zimi, treba proizvesti gljivu ljeti kada je najtraženija, a to je vrlo teško. Ovo nije posao na brzinu, već je rezultat upornosti. I želimo se širiti, upotpuniti. Kompost koji ostane nakon što se gljive poberu predstavlja još jedan proizvod. Da imam kalifornijske gliste, onda bih od toga mogla dobiti jako vrijedan humus koji bi opet mogla prodavati. To je definitivno jedna od mogućnosti kojoj ćemo se okrenuti u budućnosti. Drugo je otvaranje konobe jer jako volim kuhati."

Jedan savjet. Ne pohranjujte svježu gljivu u hladnjak, već je ostavite na zraku (sobnoj temp.) Jer kada je stavite u hladnjak, u posudu ili je prekrijete,  njena vlaga (koje ima u jako velikoj količini) nema gdje ići i vrlo će se brzo pokvariti. Isto je i s pranjem gljiva. Gljive se ne trebaju prati, već ih je dovoljno oguliti. One u sebi imaju jako puno vlage, a pranjem ih samo još više vlažite što prilikom kuhanja rezultira gubitkom kvalitete i "bljuzgavošću" (previše se smekša i pusti previše vode).

U Hrvatskoj se uglavnom nudi uvozna roba, pa s obzirom na problem plasmana njihovih proizvoda održavaju svoju proizvodnju u malom obujmu. U proizvodnji sudjeluje cijela obitelj, nositeljica OPG-a, suprug i tri sina, te njeni roditelji koji žive u istom kućanstvu i nitko nema drugi posao izvan rada na OPG-u.

OPG Jure Šušić - proizvodnja sira

Obitelj Sušić bavi se proizvodnjom tvrdog i polutvrdog kravljeg sira i mlijeka u registriranoj mini-sirani na obiteljskom poljoprivrednom gospodarstvu. Na farmi je 25 grla, što muznih krava, što junica. S proizvodnjom sira su se počeli baviti 2013. godine, a s mlijekom se bave već 10-tak godina. Proveli su nas kroz farmu, pokazali nam štalu, prostorije u kojim se proizvodi i "odmara" sir.

Kažu kako nisu imali iskustva u proizvodnji sira, već ih je cijena mlijeka na to navela. Od kada su se odazvali na edukaciju proizvodnje mlijeka i sira u Benkovcu, stekli su znanja i sve je krenulo svojim tijekom te ih dovelo do mjesta gdje su sada. Pokretanje proizvodnje sireva ih je spasilo, kaže obitelj Šušić. Svoje proizvode prodaju na kućnom pragu i na seljačkoj tržnici. Najviše uspjeha imaju na Seljačkoj tržnici i ljudi su jako zadovoljni njihovim proizvodima.

"Naučili smo ih na naš sir, a najveća potvrda kvalitete nam je što se uvijek vraćaju i kažu nam: Dobili ste zlatnu medalju od nas!"

OPG Marica Jakoliš - ekološka proizvodnja voća i povrća

Na OPG-u u Stankovcima, Marica Jakoliš bavi se ekološkom proizvodnjom voća i povrća. Poznata je po tome što koristi staro domaće, tj. autohtono sjeme koje, kaže Marica, traži od susjeda, prijatelja, poznanika jer ga nema nigdje za kupiti.

"Domaće je sjeme otpornije od kupovnog/uvoznog, naviklo je na klimu, podneblje, podnosi i visoke i niske temperature, ništa ga ne može iznenaditi. Za njih nema štetnika, bori se sama protiv svega. Također, staro domaće sjeme jedino je sigurno. Želim biti sigurna da će od onog što ja sadim moći jesti moja djeca, djeca moje djece i njihove obitelji. Pravo sjeme traje godinama, desetljećima, dok hibrid može potrajati samo godinu dana..., objašnjava Marija

Počela se baviti tim poslom prije 6 godina, kad je otišla u mirovinu, a danas s njom radi cijela obitelj. Digla je komercijalni kredit za čitavu mirovinu - bila je gotovo sigurna da će cijeli kredit vraćati iz poljoprivrede. Zet joj je bio menadžer u Zagrebu i nakon što je izgubio posao, pridružio joj se u poslu. Ističe koliko su bitne radne navike koje je usvojila od roditelja još kao dijete. Potražnja je počela bivati sve veća stoga su ovu godinu zaposlili i prve radnike. Nije bilo lako, ali uspjela je; s 1 hektara došla je skoro na njih 10 (ima terene u Stankovcima, u Lici - općina Plitvička jezera, i Slavoniji - Grubišno polje), na kojima uzgaja oko 90 sorti voća i povrća! Prije nego se proširila, istraživala je tržište tako da je sama po sajmovima komunicirala s ljudima i istraživala ponudu i potražnju. Vjeruje da je najvažniji direktan kontakt s budućim kupcima.

Na često pitanje odnosno izgovor kupaca: Zašto je zdrava hrana "tako skupa"?, Marica Jakoliš kaže: "To je zabluda. Zdrava hrana je zapravo puno  jeftinija od konvencionalne jer se ništa ne baca, a i čuva se zdravlje. Moje voće i povrće zdravo je i iskoristivo od korijena do vrha, u to možete biti sigurni. Svaki travka, cvijet, bilje... koji izrastu na mojoj njivi  ima svoje zašto, svoju ulogu, i može se iskoristiti u prehrani Za svoj trud i rad dobila je darovnicu za navodnjavanje od UNDP-a, što joj je uvelike pomoglo i završila je osposobljavanje za zvanje povrćar.

OPG Drago Kardum - ekološka proizvodnja voća i povrća

Posljednji na našoj listi OPG-ova bila je obitelj Kardum koja  živi od ušteđevine i proizvoda zemlje koje sami uzgajaju na imanju u Vukšiću. Koliko su sretni i zadovoljni s onim što im zemlja pokloni govori i etiketa na kojoj stoji "Sretna obitelj Kardum".

Na 14 ha proizvode ekološke masline, kupusnjače, grahovice, lisnato i korjenasto povrće, tikve, rajčice i krastavce,.... 2010. godine njihovo maslinovo ulje osvojilo je prvu nagradu na "Noćnjaku 2010". Proizvode i svoje vino te likere od oraha i maraške. U konkurenciji su bili uzorci 270 ulja iz regije i mediteranskog područja. Imaju četvero djece koja im također pomažu u radu na imanju i uče se naslijediti ovaj hvalevrijedni obiteljski posao.

"Prva nakana za kretanje u ovo sve bila je da nam djeca osjete zdravo tlo pod nogama, zemlju koja ti, ako joj malo pokloniš pažnje i ljubavi, vraća stostruko. Tako da ovo nama nije biznis, ovo je više stil života. Mi smo tu više u gubitku nego dobitku. Putujemo iz Zadra u Vukšić na njivu, trošak na gorivo i dr. Ali mi smo sretni jer znamo da radimo zdrave temelje za našu djecu kako bi onda ona mogla nastaviti to raditi, širiti i uređivati za sebi bolji život i život u skladu s prirodom. Najviše bih volio da uopće nemam veze s novcima, već da funkcioniramo po principu razmjene: Ja ću ljudima dati što im treba, i oni meni. Novac sam kvari ljude...", pričao nam je Drago Kardum dok nas je vodio u razgledavanje svojih njiva, maslinika, vrtova,... 

Ove godine Drago i supruga Sanja kreću i na tečaj za pčelare, tako da uskoro možemo očekivati i vrhunski ekološki proizveden med.