Najveći nuklearni pokus, kodnog imena Bravo, bio je izveden 1. ožujka 1954. detonacijom hidrogene bombe od 15 megatona na atolu Bikini

Malena pacifička država Maršalovi otoci, u kojoj je SAD 50-godina 20. stoljeća izvodio nuklearne pokuse, tužila je u četvrtak SAD i još osam nuklearnih sila, jer nisu počele pregovore o nuklearnom razoružanju.

 Otočje tuži svih devet zemalja koje posjeduju nuklearno oružje za "očito kršenje međunarodnog prava" budući da nisu otvorile pregovore kako je predviđeno Sporazumom o zabrani širenja nuklearnog oružja iz 1968.

Posebna tužba sudu u San Franciscu podnesena je protiv Sjedinjenih Država, a ostale sz tužbe protiv svih devet država Međunarodnom sudu pravde u Den Haagu.

Tužbu je podupro južnoafrički nobelovac, nadbiskup Desmond Tutu, objavila je Zaklada za nuklearni mir.

Ta američka nevladina udruga surađuje s Maršalovim otocima i njihovim međunarodnim pravnim timom.

Pacifičku državu sastavljenu od 31 atola okupirale su 1944. savezničke snage, a pod američku upravu došla je 1947.

Između 1946. i 1958. godine SAD je na otočju izvodio pokuse s atomskim i hidrogenskim bombama.

Najveći nuklearni pokus, kodnog imena Bravo, bio je izveden 1. ožujka 1954. detonacijom hidrogene bombe od 15 megatona na atolu Bikini. Vlada Maršalovog otočja kaže da je eksplozija bila tisuću puta snažnija od one u Hirošimi.

Prema sporazumu između SAD-a i Maršalovih otoka, uspostavljen je posebni nuklearni sud za procjenu štete i obeštećenje žrtava koje ipak nisu isplaćene.

"Naš je narod pretrpio katastrofalnu i nepopravljivu štetu zbog tog oružja i obećajemo da ćemo se boriti da više nitko na svijetu ne proživi takvo okrutno iskustvo", kazao je ministar vanjskih poslova Tony de Brum.