Politika Europske unije prema Hrvatskoj neće se dramatično promijeniti nakon što bude izabran novi predsjednik Europske komisije, a promjena bi moglo biti eventualno u financijsko-ekonomskom dijelu, izjavila je u subotu prva potpredsjednica vlade i ministrica vanjskih i europskih poslova Vesna Pusić u "Intervjuu tjedna" Hrvatskog radija.

"Očekuje se da bi predsjednik Komisije trebao biti izabran već 1. srpnja, na konstituiranju Europskog parlamenta. Mislim da će u prvom redu izbor imati utjecaja na možda neki ton u gospodarskom segmentu funkcioniranja Europske unije, načinu integriranja gospodarstva, fiskalnih politika. Tu bi moglo biti određenih razlika. Međutim, predsjednik Komisije je prvi, ali među jednakima, države članice tu imaju veliki utjecaj, dakle, ja ne mislim da će tu biti što se Hrvatske tiče nekih dramatičnih razlika, osim kao što sam rekla možda u ovom fiskalno-ekonomskom dijelu", rekla je Pusić.

Govoreći o hrvatskoj inicijativi za BiH, ministrica je kazala da su svi njezini kolege u EU-u prihvatili vrlo produktivnu raspravu o BiH te da su je zadržali na dnevnom redu unatoč situaciji u Ukrajini koja je zasjenila sva druga pitanja.

"Naš cilj je da projekt BiH bude europska inicijativa. Onda možemo reći da je uspio", naglasila je.

Po njezinim riječima, zaključeno je da je potreban jedan proaktivniji, drukčiji pristup BiH. Podsjetila je da se RH nikad nije zalagala niti se zalaže za snižavanje kriterija, ali je naglasila da se zalaže da europske institucije pomognu BiH da dosegne te kriterije, a ne da naprosto puste da klizi unatrag.

"To je važno za BiH, ali je važno i za Hrvatsku i za stabilnost cijele regije, a kroz to i za stabilnost jednog važnog dijela Europe", istaknula je.

Što se tiče najavljenog poreza na štednju od 1. siječnja 2015., Pusić je rekla da je to jedna od dodatnih mjera predstavljenih prije tri tjedna kako bi se udovoljilo kriterijima smanjenja prekomjernog deficita.

"Te mjere nisu same sebi svrha niti je svrha punjenje proračuna. Svrha je smanjenje deficita", kazala je. Međutim, istaknula je da svi napori idu u smjeru da se deficit smanji na drugi način, kao što je poboljšanje investicijske klime i izvoza, a ne nužno uvođenjem novih poreza.

"Jedan od razloga zašto smo tako odlučno krenuli u pronalaženje načina kako da se što hitnije oporavi i dinamizira gospodarstvo je upravo to da se može smanjiti deficit na taj način, a ne nužno kroz povećanje poreza, odnosno davanja novih poreza."

Kako je dalje rekla, ako se na taj način ne uspije smanjiti deficit onda je porez druga opcija, jer ukoliko Hrvatska ne bude sama u stanju smanjiti deficit onda joj predstoji ulazak u specijalni program EU-a u kojemu o metodama smanjenja proračunskog deficita odlučuju europske institucije, a ne RH.

"Ovo je borba za vlastito odlučivanje i vlastitu kontrolu nad proračunskim deficitom, a istovremeno i borba da se proračunski deficit riješi kroz gospodarstvo", kazala je Pusić.