Događaji

Sindikati na oprezu

Izdvajanjem neosnovnih djelatnosti do 700 milijuna kuna ušteda

Izdvajanjem neosnovnih djelatnosti do 700 milijuna kuna ušteda

Vladajući su očito izabrali outsourcing: izdvajanje neosnovnih djelatnosti u javnom sektoru poput čišćenja, pripreme hrane i pića, zaštite i prijevoza. Izdvajanje pratećih djelatnosti dio je reformskih i drugih mjera fiskalne konsolidacije. No outsourcing bi mogle zamijeniti i neke druge ideje. U svakom slučaju, zdravstvo se zasad ne dira. Sindikati na oprezu, poslodavci voljni igrati po pravilima, a Vlada uvjerena da će izabrati dobar put ušteda, ali i zaštite radnika.

Netko u javnom sektoru čisti 300 metara četvornih, a netko 3000, nekomu se za to plaća 30 kuna, a nekomu 90 po satu. Pa su u Vladi zaključili: neosnovne djelatnosti koštaju puno, treba štedjeti, u skladu s reformskim mjerama fiskalne konsolidacije. Iako uz najizgledniji 'outsourcing', postoje i druge opcije, poput racionalizacije sustava i objedinjavanja kroz jednu državnu tvrtku, sve upućuje upravo na izdvajanje neosnovnih djelatnosti. Odluku tek treba donijeti. Radnici pri tome ne trebaju brinuti, uvjerava potpredsjednica Vlade Milanka Opačić:

"Uštede se ne misle ostvariti na djelatnicima. Njihova prava se štite ugovorom, voljela bih da on bude tripartitni. Ako njega ne bude, onda se štite sporazumom Vlade u kojem ćemo definirati što trebamo zaštititi. Ako se standardi ujednače uštedjelo bi se oko0 700 milijuna kuna, što nije malo". Po pravilima su spremni igrati u privatnom sektoru, poručila je Ines Vodanović iz HUP-a.

"Mi smo spremni preuzeti sve ljude sa svim stečenim pravima. Straha nema", kaže Vodanović.

Jamčila bi se prava i broj radnika na period od jedne do pet godina, kako to definira Vlada, a Vodanović ističe da bi im interes bio da rok bude i deset godina, jer to znači da nema natječaja pa se štedi i na taj način. No već nesjedanje za stol na konferenciji održanoj u Zagrebu, pokazuje što o izdvajanju neosnovnih djelatnosti, misle sindikati. Opreza nikad dosta, smatra Boris Pleša iz Sindikata državnih službi.

"Ostaje velika rezerva i skepsa što će to u konačnici donijeti".

"Radimo na temelju čvrstih dokumenata, činjenica. Niti jedna odluka se neće donijeti preko noći. Ako sindikati tvrde da će pasti kvaliteta, moraju to dokumentirati. Ako govorimo o sustavu obrazovanja i znanosti, uvjeren sam da će odluka Vlade biti u korist učenika, studenata i svih zaposlenih", umiruje ministar znanosti, obrazovanja i sporta Željko Jovanović.

"Poslije današnje konferencije je jasno da je zapravo na djelu đavolji savez, u ovom slučaju između Hrvatske udruge poslodavaca i predstavnika Vlade. Naravno, taj savez je izravno usmjeren protiv interesa radnika", uzvraća šef školskog sindikata Preporod Željko Stipić i dodaje: "Kada bismo imali vjerodostojnu Vladu i poslodavce, onda bismo se dogovorili za stolom, ali iskustvo nam govori drugačije".

"Interes Vlade je smanjenje broja zaposlenih u javnom sektoru, da se izvrše preuzete obveze prema vani i da prikažu kako je sve bilo u dogovoru sa sindikatima. A poslodavci žele svoje aktivnosti na životu. Znaju da će u idućim koracima biti oni ti koji će ucjenjivati bolnice i škole kvalitetom usluga".

Za sada je zdravstvo izuzeto, službeno zbog masterplana i komplicirane reforme. A možda su hrvatski vlastodršci odlučili neeksperimetirati poučeni britanskim iskustvom. Tamo je privatni sektor ušao u javnozdravstvene ustanove pa je uslijedio pad kvalitete i porast infekcija. Naposljetku od te priče i odustalo. Koji model će vladajući izabrati, znat ćemo uskoro, a na natječaje će se moći javljati i privatne i državne tvrtke.


Dodavanje novih komentara je onemogućeno.