Hrvatska se može sama nositi sa situacijom u poplavljenim područjima u smislu neposredne intervencije i stoga nije ni zatražila pomoć EU-a, ali će joj pomoć trebati kasnije za sanaciju posljedica poplavljenih područja, izjavila je u ponedjeljak ministrica vanjskih i europskih poslova Vesna Pusić.

"Što se tiče neposredne situacije, mi smo u stanju držati je pod kontrolom, a ono za što će nam trebati sredstva jest dan poslije, što znači pomoći ljudima da se vrate u svoja sela, da se obnove ceste, vodovod, kanalizacija, opskrba električnom energijom", rekla je ministrica Pusić, koja je o tome razgovarala s europskom povjerenicom za humanitarnu pomoć i krizne reakcije Kristalinom Georgievom.

Pusić je dodala da je Hrvatska pozitivno odgovorila na zamolbe Bosne i Hercegovine i Srbije da im pomogne. BiH i Srbija su preko Mehanizma EU-a za civilnu zaštitu zatražili pomoć u suočavanju s neposrednom opasnošću po ljudske živote. Do danas je svoju pomoć ponudilo 16 zemalja članica.

Povjerenica Georgieva je izrazila zahvalnost članicama EU-a na brzoj i učinkovitoj pomoći. "Ponosni smo što je Europa došla u pomoć spašavati ljude. Dobili smo zahtjeve u četvrtak, a već u petak tamo su bili prvi timovi koji su spašavali živote. Ponudili smo više nego što je zatraženo", rekla je Georgieva i najavila da će sljedećih dana doći u posjet Hrvatskoj, BiH i Srbiji.

Ona je istaknula da se postoji ozbiljni razlozi za zabrinutost ne samo zbog sadašnjih poplava katastrofalnih razmjera, nego i zbog budućnosti jer su se u posljednja tri desetljeća štete od prirorodnih katastofa učetvorostručile, 80-tih godina bile su 50 milijardi dolara godišnje, a sada su 200 milijardi dolara.

Stoga je EU spremna raditi na tome i poticati na investiranje kako bi se povećala otpornost na takve situacije. "Poplava će biti sve češće i sve gore, klimatske promjene su na djelu", rekla je Georgieva.

Hrvatska kao članica ima pravo na pomoć za otklanjanje posljedica poplave iz Europskog fonda solidarnosti. Taj fond u dosadašnjem višegodišnjem financijskom okviru može angažirati do milijardu eura godišnje, a u novom će biti smanjen na 500 milijuna eura, s tim da će biti fleksibilniji, tako da će se novac lakše i brže moći povući.

Srbija kao zemlja kandidatkinja koja pregovora o članstvu također može podnijeti zahtjev zajedno sa susjednom zemljom, koja je članica, to jest s Hrvatskom.

Bosna i Hercegovina nema pristupa sredstvima iz Europskog fonda solidarnosti jer nema kandidatski status, ali će moći dobiti pomoć iz pretpristupnog fonda IPA, rekla je Georgieva.