Zbog velikih poplava i šteta na infrastrukturi te javnim i privatnim objektima Hrvatska kao članica EU-a može zatražiti financijsku pomoć za sanaciju tih šteta iz Europskog fonda solidarnosti, dok za pomoć ugroženom stanovništvu može kao i druge zemlje u sličnim situacijama od Europske komisije zatražiti prvu odnosno humanitarnu ne-novčanu i stručnu pomoć iz tzv. programa zaštite civila, kazao je glasnogovornik Predstavništva EK u Hrvatskoj Martin Mayer.

Katastrofalne poplave u Gunji

Zbog velikih poplava i šteta na infrastrukturi te javnim i privatnim objektima Hrvatska kao članica EU-a može zatražiti financijsku pomoć za sanaciju tih šteta iz Europskog fonda solidarnosti, dok za pomoć ugroženom stanovništvu može kao i druge zemlje u sličnim situacijama od Europske komisije zatražiti prvu odnosno humanitarnu ne-novčanu i stručnu pomoć iz tzv. programa zaštite civila, kazao je danas novinarima u Zagrebu glasnogovornik Predstavništva EK u Hrvatskoj Martin Mayer.

Hrvatska prvo mora zatražiti pomoć

Dodajući da je humanitarna, prva pomoć za ugrožene civile iz tog programa iz kratkoročnog EU mehanizma za civilnu zaštitu već stigla u Bosnu i Hercegovinu te Srbiju, Mayer je kazao da to može dobiti i Hrvatska, ali da to, kao i pomoć iz Europskog fonda solidarnosti (EUSF) mora zatražiti, pri čemu, kako je kazao, nema saznanja je li Hrvatska tražila pomoć iz tog programa zaštite civila.

U vezi poplava u BiH te Srbiji kazao je da je tim zemljama iz programa zaštite civila pomoć već stigla odnosno da je već, kako je dodao, pola članica zemalja EU-a poslalo pomoć, da su na terenu njihovi stručnjaci te da je dopremljena pomoć u hrani, lijekovima, pokrivačima, madracima, odjeći i sličnom.

To je zapravo prva pomoć namijenjena prije svega ugroženim ljudima a od trenutka kada se zatraži EK vrlo brzo reagira, pošalje i koordinira tu pomoć, kazao je Mayer.

U vezi fonda solidarnosti kazao je da su njegove procedure dosta komplicirane, da se iz njega sredstva dobivaju za pomoć kada dođe do poplava, potresa i drugih katastrofa, ali da dolaze naknadno, kasnije, i nakon što se procijene štete, za što se ima vremena između deset i 12 tjedana od početka katastrofe, odnosno do srpnja/kolovoza ove godine.

S obzirom da pomoć iz tog fonda mogu zatražiti članice EU-a, ali i zemlje kandidati, Mayer ističe da bi Srbija i Hrvatska zajedno mogle tražiti tu pomoć kao susjedne i zemlje s ugroženim poplavljenim područjima.

danas.hr