Belgija osim 21 zastupnika za Europski parlament održava i savezne te pokrajinske izbore ključne za budućnost te zemlje

Gotovo osam milijuna Belgijaca bira 150 zastupnika u Donjem domu parlamenta, zastupnike u tri regionalna parlamenta te neizravno članove Senata.

Osim toga, biraju još 21 zastupnika u Europskom parlamentu.

"Nema nikakvog elementa koji bi mogao upućivati na opasnost po stanovništvo koje će danas izaći na birališta", rekla je ministrica unutarnjih poslova Joelle Miquet komentirajući napad na Židovski muzej počinjen u subotu poslije podne u Bruxellesu.

U napadu su tri osobe ubijene, među kojima židovski bračni par turista iz Tel Aviva, a jedan muškarac teško ranjen bori se za život pošto je nepoznati napadač otvorio vatru pred muzejom. Napad je šokirao kraljevinu Belgiju i državu Izrael.

Birališta su otvorena od 8 sati, a zatvorit će se u 16 sati, a prve projekcije očekuju se kasnije poslije poslije podne.

Novosti na izborima

Prvi put zastupnici u Donjem domu biraju se na pet godina, umjesto, kao dosad, na četiri godine, a promjena je uvedena kako bi se osigurala veća politička stabilnost.

Belgija je savezna država koja se sastoji od tri regije (Flandrija, Valonija i Bruxelles-Capital) i tri jezične zajednice (flamanske, frankofone i njemačke).

U Belgiji zapravo nema izbora na saveznoj razini, to jest nema stranaka koje se natječu na teritoriju cijele zemlje, nego se frankofone, flamanske i njemačke stranke bore za glasove unutar jedne od triju regija i unutar svoje jezične zajednice.

U zastupnički dom Flamanci biraju 88 zastupnika, a frankofoni 62. Zastupnici izabrani u dva njemačka kantona na istoku zemlje, koji su dio Valonije, nemaju svoju jezičnu skupinu, nego su pridruženi frankofonim zastupnicima.

Jedino se u dvojezičnoj regiji glavnoga grada Bruxelles-Capitala natječu i flamanske i frankofone stranke.

Po zadnjima anketama, najjača flamanska stranka - nacionalistički NVA trebala bi dobiti najviše, 31,3 posto, na drugome mjestu u Flandriji su demokršćani (CDV), s oko 20 posto, slijede ih socijalisti s 15-ak posto i liberali s 13 posto.

Na frankofonoj strani, u Valoniji je i dalje najjača Socijalistička stranka (PS) premijera Elia di Rupoa, slijede liberali s 22 posto, a u Bruxellesu su na prvome mjestu liberali s 22 posto, ispred socijalista s 20 posto.

U središtu kampanje bili su porezi, socijalna i gospodarska politika.

Zadnji parlamentarni izbori u Belgiji održani su 13. lipnja 2010., a vlada je sastavljena tek 5. prosinca 2011. Osnovni uzrok krize bio je u različitom viđenju budućnosti zemlje između većinskih Flamanaca na sjeveru i frankofonih Belgijaca koji žive u južnoj pokrajini Valoniji i koji su većina u glavnom gradu Bruxellesu. Bogatija Flandrija unatrag nekoliko desetljeća sa svakim novim izborima traži sve veću samostalnost tako da se ovlasti savezne države sve više tope. Pitanje je hoće li se to u jednom trenutku zaustaviti ili će Belgija zbog tog procesa nestati kao država. S druge strane, frankofoni Belgijci u Valoniji i u Bruxellesu protive se rastakanju zemlje.

Upravo zbog važnosti nacionalnih izbora za budućnost zemlje, europski izbori pali su u potpuno drugi plan.