Hrvatska do 2016. mora smanjiti proračunski minus ispod 3 posto BDP-a, stoji uz ostalo u preporukama Europske komisije koja od Banskih dvora u idućoj godini zahtjeva dodatne rezove.

Preporuke Komisije za EU članice imaju za cilj snažniji oporavak gospodarstava na osnovu smjernica za jačanje rasta, konkurentnosti i radnih mjesta do 2015. godine. Šef Komisije Jose Manuel Barroso...

''Sada je na članicama da odigraju svoje u provedbi ovih reformi, iako znamo da je to ponekad politički teško. Pozorno ćemo pratiti napredak posebno u onima s preciznijim rokovima - Francuskoj, Italiji, Španjolskoj, Sloveniji, Irskoj, Portugalu, Hrvatskoj i Mađarskoj'', poručio Barroso.

Hrvatskoj, koja je kao i Poljska prema ocjeni Komisije poduzela učinkovite mjere za smanjenje deficita, upućeno je niz preporuka za reforme koje treba poduzeti idućih godinu i pol dana.

Tako se očekuje ispunjenje glavnog cilja za ovu godinu - smanjenje deficita za 2,3 posto BDP-a, te je predloženo da se procedura prekomjernog deficita privremeno stavi u fazu mirovanja. Ipak, već iduće godine Vlada će morati provoditi strukturne reforme kako bi ispunila zahtjeve Komisije.

e godine. Također, Hrvatska treba ubrzati planirano pomicanje umirovljenja za sve na 67 godina starosti, provesti drugu fazu reforme tržišta rada, preispitati porezni i socijalni sustav uz akcijski plan za snažniji povratak u svijet rada neaktivnih i nezaposlenih.

Na području poslovnog okruženja Hrvatska do sljedećeg proljeća mora zacrtati znatno smanjenje administrativnih i parafiskalnih barijera. Do jeseni, točnije listopada, Komisija od Vlade očekuje plan upravljanja državnom imovinom i jamstvo transparentnog upravljanja javnim poduzećima, a do konca godine snažniju ulogu trgovačkih u nazdoru predstečajnih nagodbi. U Vladi su po svemu sudeći zadovoljni mišljenjem Komisije.

''Procjenjujemo da je ovo mišljenje objektivno i realno u ovom trenutku. Da sagledava ključne probleme hrvatskog gospodarstva na putu oporavka i rasta. Ali isto tako da uvažava i napore Vlade u dosada provedenim reformama, ali i onim mjerama koje poduzimamo za postizanje, s jedne strane fiskalne konsolidacije, a s druge temelja za gospodarski rast'', ocijenio je potpredsjednik Vlade Branko Grčić.