Neandertalski pračovjek se pojavio prije barem 430.000 godina, zaključili su znanstvenici po nekim obilježjima tog izumrlog rođaka današnjeg čovjeka otkrivenim na lubanjama pronađenim u Španjolskoj, što baca novo svjetlo na razvoj hominida.

"To su bez sumnje morfološka obilježja najstarijih dosad pronađenih neandertalaca" istaknuo je na telefonskoj novinskoj konferenciji Juan-Luis Arsuaga, profesor paleontologije na sveučilištu Complutenseu u Madridu, glavni autor tih radova objavljenih u četvrtak u američkom časopisu Science.

Po ranijim istraživanjima neandertalac se pojavio oko 100.000 godina kasnije.

Kako tvrde istraživači, na temelju ovog otkrića može se ustvrditi i da se najmlađi zajednički predak današnjeg čovjeka i neandertalca pojavio prije 430.000 godina.

Istraživanje je provedeno na 17 nepotpunih lubanja iskopanih na poznatom pretpovijesnom nalazištu Sima de Los Huesos blizu Burgosa, na sjeveru Španjolske.

"Pomoću ovih lubanja prvi put smo uspjeli odrediti morfološka obilježja lubanje skupine hominida koji su živjeli u Europi u srednjem pleistocenu", prije 400 do 500.000 godina, istaknuo je Ignacio Martinez, paleontolog na sveučilištu u Alcali, koautor istraživanja.

"Ova morfološka obilježja nas navode na zaključak da su stanovnici Sime pripadali skupini neandertalaca premda nužno nisu bili izravni predci klasičnih neandertalaca", ističe Arsuaga.

U nalazištu Simi iskapanja se vrše od 1984. U zadnjih trideset godina pronađeno je gotovo 7000 različitih fosila najmanje 28 ljudskih kostura.