Organizator, zaklada \"Sarajevo-srce Europe\", pojasnio je kako tom glazbenom svečanošću iz Vijećnice želi ne samo podsjetiti na veliku povijesnu tragediju nego i poslati poruku mira, solidarnosti, razumijevanja i dijaloga

Središnja manifestacija obilježavanja 100 godina od Sarajevskog atentata, koju će predstavljati koncert Bečke filharmonije u znamenitoj sarajevskoj Vijećnici, bit će upriličena u subotu, točno na dan kada je u glavnom gradu Bosne i Hercegovine ubijen austrougarski prijestolonasljednik Franjo Ferdinand, no ni obilježavanje ove povijesne obljetnice nije u BiH moglo proći bez političkih kontroverzi.

 

Središnja manifestacija - koncert Bečke filharmonije

Vijećnica, izgrađena upravo za razdoblja austrougarske vladavine u BiH, u subotu će, nakon razaranja 1992. godine i dugogodišnje rekonstrukcije, biti i službeno otvorena u autentičnom izdanju te će predstavljati pozornicu za događaj kojim se na simboličan način i bez ikakvih političkih konotacija pokušava poslati univerzalna poruka o potrebi jačanja mira i suradnje.

Organizatori koncerta pobrinuli su se da politika tek na simboličnoj razini bude zastupljena u Vijećnici i to kroz nazočnost šefova država regije među kojima će biti i hrvatski predsjednik Ivo Josipović.

Bečki filharmoničari izvest će djela slavnih austrijskih, njemačkih i francuskih skladatelja pod ravnanjem maestra Franza Welsera-Mösta. Koncert će u izravnom prijenosu moći vidjeti milijuni europskih gledatelja jer će ga preuzeti njemački ZDF i France Television.

Organizator, zaklada "Sarajevo-srce Europe", pojasnio je kako tom glazbenom svečanošću iz Vijećnice želi ne samo podsjetiti na veliku povijesnu tragediju nego i poslati poruku mira, solidarnosti, razumijevanja i dijaloga.

Koncert je zapravo najvažniji događaj među brojnima koji su u Sarajevu upriličeni u znak podsjećanja na 28. lipnja 2014. godine, kada je u tome gradu Gavrilo Princip, pripadnik revolucionarne organizacije "Mlada Bosna", ustrijelio austro-ugarskog prijestolonasljednika Franju Ferdinanda i njegovu suprugu Sofiju. Taj je događaj bio povodom za izbijanje Prvog svjetskog rata koji je odnio milijune ljudskih života i prouzročio kraj Austro-ugarske monarhije ali i Njemačkog, Ruskog te Osmanskog carstva.

 

Obilježavanje godišnjice u znaku političkih podjela

 

Simbolika Sarajeva kao mjesta od povijesnog značenja za cijeli svijet ipak nije bila dovoljna da bi se tijekom podsjećanja na atentat iz 1914. zatomile duboke političke podjele koje postoje u Bosni i Hercegovini i da bi se na jedinstveni način poduprle univerzalne poruke mira i razumijevanja.

Država BiH upravo zbog unutarnjih prijepora nije pokrovitelj niti jedne manifestacije kojom se obilježava 100 godina od Sarajevskog atentata, a brojne koncerte, izložbe i javne tribine uspjela je organizirati zaklada "Sarajevo-srce Europe", utemeljena na poticaj vlada Francuske i Njemačke što su onda poduprle i Austrija, Italija, Velika Britanija, Španjolska i Belgija.

Formalni domaćin koncerta u Vijećnici tako je austrijski predsjednik Heinz Fischer, a njegov poziv su, uz predsjednika Josipovića, prihvatili još i predsjednici Crne Gore Filip Vujanović i Makedonije Georgi Ivanov, dok će većinu zapadnih država predstavljati dužnosnici u rangu ministara ili državnih tajnika.

Poziv za gostovanje na koncertu Bečke filharmonije odbili su, međutim, srpski član Predsjedništva BiH Nebojša Radmanović i predsjednik Srbije Tomislav Nikolić.

Radmanovićev je argument bio da je ukupno obilježavanje obljetnice atentata koje se organizira u Sarajevu ima antisrpski karakter, dok je izgovor Nikoliću bio da ne želi ući u zgradu na kojoj je obilježje s napisom da su je 1992. godine zapalili "srpski zločinci".

Kod ulaza u Vijećnicu doista stoji spomen-ploča koja podsjeća na činjenicu da je ta zgrada, koja je bila sjedište Sveučilišne knjižnice, u kolovozu 1992. godine namjerno gađana s položaja vojske bosanskih Srba i pritom zapaljena.

Najavljeno je ipak kako će u subotu u BiH boraviti predsjednik srbijanske vlade Aleksandar Vučić, no on će ići samo do Višegrada.Tamo će vlasti Republike Srpske organizirati svoje obilježavanje Sarajevskog atentata i to u režiji Emira Kusturice a među kulisama njegova "Andrićgrada", kompleksa građevina podignutog u Višegradu s nakanom da bude srpsko kulturno središte, dominirat će upravo govori srbijanskog premijera te predsjednika RS Milorada Dodika, pravoslavna ikonografija i nastupi orkestra vojske Srbije.

Upravo uz potenciranje Principove nacionalnosti kao navodno najvažnije odrednice njegovih postupaka vlasti RS podignule su mu i spomenik u Istočnom Sarajevu.

Vlasti u Banjoj Luci, baš kao i Kusturica, još su prošle godine ustvrdile kako se u Sarajevu o Principu govori isključivo kao o teroristu pravdajući time odluku o bojkotiranju svih predloženih zajedničkih projekata.

 

Atentat kao povod povijesnih i stručnih analiza

 

Unatoč tim objedama u Sarajevu nije organiziran nikakav skup niti manifestacija na kojima bi se o Principu govorilo u negativnom kontekstu, a nekoliko različitih skupova povjesničara, publicista i drugih intelektualaca pružili su prigodu za iskazivanje različitih viđenja okolnosti Sarajevskog atentata i posljedica do kojih je on doveo.

Lokalne su vlasti u Sarajevu uredile i kapelu na lokalnom pravoslavnom groblju u kojoj su pokopani posmrtni ostaci Principa i još deset nekadašnjih pripadnika "Mlade Bosne" koji su nakon atentata procesuirani i uglavnom umrli u austrougarskim zatvorima.

Na pročelje zgrade kod Latinske ćuprije, u kojoj je smješten muzej Sarajevskog atentata, izvješeni su veliki plakati na kojima su fotografije Principa i Ferdinanda uz podsjećanje na godišnjicu tog događaja. Iz uprave muzeja su to obrazložili potrebom da se uloga svakoga od njih dvojice promatra objektivno i bez predrasuda uz dostupnost svih postojećih dokumenata iz razdoblja atentata.

Sarajevski internetski portal "Klix" uspio je pronaći 79-godišnjeg Nikolu Pricipa kojemu je mladi atentator na austrougarskog prijestolonasljednika bio stric.

"Jako me vrijeđa kada kažu da je Gavrilo bio srpski nacionalist. 'Mlada Bosna' je bila multinacionalna organizacija čiji su članovi bili mladi ljudi, mahom studenti, i Srbi i Hrvati i muslimani. Svi oni su željeli samo osloboditi se okupatora i stvoriti zajedničku državu južnih Slavena. No, ne mogu reći ni da je Gavrilo bio heroj, jer on je samo bio čovjek koji je živio za svoje ideale i ideale svoga naroda", kazao je Nikola Princip, stanovnik gradića Sokolac na Romaniji.