Čelnici stranaka Saveza za Hrvatsku pozvali su danas Ministarstvo unutarnjih poslova da zabrani proslavu ustanka u Srbu 27. srpnja koju organizira Srpsko narodno vijeće (SNV) jer tvrde da je to neprihvatljivo, nedemokratsko i anticivilizacijsko veličanje etničkog čišćenja i genocida nad nesrpskim stanovništvom na području istočne Like i jugozapadne Bosne u II. svjetskom ratu.

Također su pozvali Vladu da putem institucija istraži zločine koje su tada počinili četnici i komunisti uz pomoć talijanskih fašista.

 

"Bez obzira na to kakav mu značaj njegovi organizatori nastojali dati ustanak u Srbu nije bio antifašistički, nego ustanak četničko-komunističko-jugoslavenske bande, planiran i izveden uz pomoć talijanske fašističke armije", rekao je novinarima ispred crkve sv. Marka, predsjednik HSP-a Danijel Srb.

Tog 27. srpnja 1941. u Srbu nije ustanička puška opalila u fašiste, nego su se na njezinu nišanu i pod četničkim nožem našli nedužni i nezaštićeni hrvatski civili koje su krvnici izmasakrirali, pobacali u jame, rekao je Srb. Dodao je da je u razdoblju između travnja i 28. srpnja 1941. brutalno ubijeno i 350 hrvatskih katoličkih hodočasnika i bačeno u jamu Golubnjaču te dva katolička svećenika - Waldemar Maksimilijan Nestor i Juraj Gospodnetić.

Uz četnike Miloša Torbicu, Pajicu Omčikusa i Stevu Rađenovića u organizaciji pobune bili su i komunistički aktivisti Đoko Jovanić, Gojko Polovina, Stojan Matić i drugi, rekao je Srb.

Nakon toga, dodao je, u kolovozu 1941. stradalo je i selo Borićevac s oko 2200 stanovnika. Svi su protjerani, a oni koji nisu mogli napustiti selo su pobijeni ili živi spaljeni. Komunističke vlasti nakon rata nisu dopustile povratak protjeranim stanovnicima, pa čak ni onima koji su nakon progona otišli u partizane, naveo je Srb.

Tragičnim je ocijenio što hrvatski porezni obveznici financiraju tu proslavu kroz rad organizatora SNV-a, te što se na njoj pokatkada pojave i neki hrvatski državni dužnosnici.

Podsjetivši da svake godine HSP organizira svojevrstan protuskup, dodao je da će i ove godine to učiniti i da će se s članovima stranaka okupljenih u Savez za Hrvatsku, potomcima stradalih i drugim građanima koji se zalažu za istinu okupiti u Srbu.

Predsjednik Obiteljske stranke Mate Knezović istaknuo da se time moraju pozabaviti pravnici i povjesničari i konačno utvrditi je li se radilo o genocidu i ratnom zločinu protiv civilnog stanovništva koji je kažnjiv po međunarodnom pravu i hrvatskim zakonima. "Nitko u Hrvatskoj nema pravo slaviti zločine a i zakon to zabranjuje", ustvrdio je Knezović.

Smatra da takav skup uznemirava ne samo potomke ubjenih, nego čitavi hrvatski narod koji je bio izložen genocidnom pohodu i od ministra unutarnjih poslova očekuje da će razmotriti zahtijev i zabraniti okupljanje.

Do 1990. u dotadašnjoj Socijalističkoj Republici Hrvatskoj 27. srpnja obilježavao se kao Dan ustanka naroda i narodnosti SR Hrvatske što je odredio ZAVNOH u kolovozu 1945. U samostalnoj Hrvatskoj, kao Dan antifašističke borbe obilježava se 22. lipnja, jer je na taj dan 1941., više od mjesec dana prije ustanka u Srbu, osnovan prvi Sisački partizanski odred u šumi Brezovica.