Svih 143,8 milijuna eura ili nešto više od milijardu kuna rezultirali su betoniranom obalom i površinom na kojoj bi se trebao odvijati promet domaćih i stranih putnika

Nakon što su zaustavili izgradnju luke Gaženice i odustali od već sklopljenog dogovora sa svjetskim bankama za financiranje zadarskog projekta, iz Ministarstva pomorstva, prometa i infrastrukture ovoga tjedna pozvali su predstavnike medija na završetak radova II. faze - golemog betoniranog prostora koji nije, niti će biti u kompletnoj funkciji dok se ne završi planirana zgrada terminala.

Umjesto terminala koji bi trebao zaokružiti projekt i stavili luku u punu funkciju, Zadar će na svojem najvećem razvojnom projektu do daljnjeg dobiti montažnu kućicu kroz koju bi trebali prolaziti i stiskati se deseci i stotine tisuća putnika, otočana i turista. U međuvremenu je petak 11. srpnja bilo organizirano i probno ticanje kruzera Celebrity Equinos, koji će od planiranih 70 kruzera ove godine vjerojatno biti i jedini, tek toliko da se pokaže da betonirana "ledina" - funkcionira.

Treća faza

Na konferenciji za medije predsjednik Upravnog vijeća Lučke uprave Zadar Krešimir Rendeli, ravnatelj Lučke uprave Emil Bilić i pomoćnik ravnatelja za infrastrukturu Igor Pukec, najavili su tri teme vezane uz luku Gaženicu.

Tako je objavljen završetak radova i dobivanje uporabne dozvole za II. fazu radova, pitanje statusa privremenih građevina te je najavljeno puštanje u promet nove luke Gaženice.

Kako su najavili u pozivu za medije, puštanje u promet za prihvat kruzera službeno će otpočeti u petak, pristajanjem u Gaženicu turističke krstarice Celebrity Equinox, ujedno i do sada najvećeg cruisera koji je ticao Zadar.

No, službeno otvaranje prometa kruzera na istom će Celebrity Equinoxu i završiti do daljnjeg, jer od najavljenih 70-ak kruzera koji ove godine dolaze u Zadar, eventualno bi u Gaženicu mogao pristati, također na probno ticanje, još jedan ili dva manja kruzera.

Predsjednik Upravnog vijeća Lučke uprave Zadar ukratko je izložio povijest projekta, odnosno prvu i drugu fazu. U prvoj fazi, za koju je ugovor potpisan još 2009. godine, radovi vrijedni 43,4 milijuna eura završili su 2011., a obuhvatili su podmorske i zemljane radove.

U drugoj fazi koja je započela 2010., a završila se ovih dana, izgrađeno je 1.420 metara obale za dobivanje 12 priveza za trajekte koji povezuju otoke, međunarodna plovila i kruzere. Također je izgrađeno 300 metara obale za novu ribarsku luku te primarni lukobran u dužini od 180 metara, a ukupni su radovi koštali 100,4 milijuna eura.

Svih 143,8 milijuna eura ili nešto više od milijardu kuna rezultirali su betoniranom obalom i površinom na kojoj bi se trebao odvijati promet domaćih i stranih putnika, autobusa i tereta, ali i ostalim lučkim aktivnostima koje će se odvijati u smanjenom kapacitetu ili će biti odgođene do izgradnje terminala.

Kako je kazao Rendeli, treća faza, odnosno izgradnja terminala je još uvijek u fazi razmatranja.

-Postoje tri opcije, četiri modela i tri scenarija po kojima bi se taj terminal izgradio. Najbliži smo opciji raspisivanja natječaja za koncesionara i to ćemo vjerojatno do kraja godine i učiniti. - kazao je Rendeli, koji nije mogao reći niti kada se točno očekuje otvaranje luke, makar i s polovično riješenim prometom.

Naime, umjesto terminala potpisan je ugovor za izgradnju privremenog objekta, koji bi trebao biti završen u roku 60 dana, nakon čega slijedi tehnički pregled, uporabna dozvola i otvaranje luke.

Na pitanje o natječaju koji je već bio raspisan za izgradnju terminala, Rendeli je odgovorio kako su stigle dvije ponude s iznosima koji su bili od 20 do 30 posto veći od procjene, zbog čega je natječaj poništen.

Domaća luka

Što se tiče zapošljavanja u novoj luci, predstavnici Lučke uprave nisu mogli dati čak niti grubu procjenu, obrazloživši kako će za sve lučke djelatnosti biti raspisani natječaji za koncesiju, a o koncesionarima će ovisiti i broj radnika. Ništa konkretnije nije se moglo saznati niti za ribarsku luku, za koju su istaknuli kako je napravljena sva potrebna infrastruktura, no njezino stavljanje u funkciju ovisi o Zadarskoj županiji, koja trenutno pregovara s ribarskim zadrugama o modelu financiranja suprastrukture, odnosno svega osim grubih radova koji su postavili okvire ribarske luke.

Nakon konferencije predstavnici Lučke uprave Zadar poveli su novinare u obilazak kompletnog lučkog područja, koje odista impresionira veličinom. U prvom dijelu područja, na gatu za trajekte, prvi bi promet trebali vidjeti već početkom listopada, za kad je najavljeno preseljenje trajektnog prometa s Poluotoka.

Na suprotnom je kraju najduži vez od 375 metara, s dubinom gaza od 13 do 15 metara, koji bi trebao primati kruzere, a osim najavljenih probnih ticanja nema informacija kad bi i taj promet trebao biti pušten u funkciju. To naravno ovisi o izgradnji terminala za kojeg ne znaju niti kako niti koliki će se raditi.

Tim više zanimljiva je i tvrdnja ravnatelja Emila Bilića kako je i dalje cilj Gaženicu pretvoriti u domaću luku za mediteranske kruzere, dok je na pitanje o predstavnicima europskih luka koje bi se trebale natjecati za takve koncesije tek neodređeno odgovorio kako nisu odustale.

-Homeport je krajnji cilj ovog pothvata, da Zadar bude dolazno-odlazna luka, no to bi trebalo ići tek u kasnijoj fazi, jer se prvo moramo iskazati kao kruzerska destinacija i dokazati logističke kapacitete koji su potrebni za homeport. Interes svakako postoji, jer nitko od tih investitora ne želi odustati od mogućnosti natjecati se za zadarsku luku. - kazao je Bilić, očito neupoznat s činjenicom da investitori ne čekaju nikoga, a ponajmanje luku čija je finalizacija zaustavljena do daljnjega.

Narodni list