Među 1106 osoba koje su u Hrvatskoj zaražene virusom HIV-a sve je veći postotak muških homoseksualaca (56,1 posto krajem 2013.) pa je nezaštićeni spolni odnos među pripadnicima te rizične skupine postao najčešći put prijenosa HIV infekcije.

Dosadašnje uvriježeno mišljenje, koje se u Hrvatskoj pojavilo 1985. s prvim HIV pozitivnim bolesnicima, da su intravenski ovisnici o narkoticima zbog dijeljenja pribora najugroženija skupina, zahvaljujući Nacionalnom programu za prevenciju, ali i Nacionalnom programu suzbijanja ovisnosti u sklopu kojih je i program zamjene igala i šprica, našu je zemlju sveo na tek 6,3 posto zaraženih zbog dijeljenja pribora i nema trend porasta.

Tatjana Nemeth Blažić iz Hrvatskog zavoda za javno zdravstvo za Hinu je rekla da je prevalencija HIV infekcije u grupi opijatskih ovisnika, dulji niz godina niskih vrijednosti i stabilnog trenda, manja od jedan posto.

"To je znatno više nego se procjenjuje za opću populaciju, ali ipak zadovoljavajuće u usporedbi s mnogim drugim europskim zemljama", otkrila je.

U 28 godina koliko je ta bolest prisutna na tlu Hrvatske od 419 oboljelih od AIDS-a njih 176 je umrlo. Među njima je najviše muškaraca (85,8 posto) i to u dobi od 25 do 44 godine (64,3 posto).

Bolest se većinom registrira među muškarcima koji imaju spolne odnose s drugim muškarcima, ovisnicima koji intravenski ubrizgavaju opojne droge, osobama koje plaćaju ili naplaćuju seksualne usluge, osobama koje imaju veliki broj partnera i često ih mijenjaju, kao i među stalnim partnerima inficiranim HIV-om.

Zanimljivo je kako su tijekom tih godina tek dvije osobe infekciju dobile putem transfuzije krvi.

Od početka registriranja u našoj se zemlji HIV/AIDS zadržava na jednoj od najnižih stopa u Europi pa je posljednjih 10 godina prosječno otkriveno 65 novih slučajeva što nas svrstava u zemlje niske učestalosti HIV infekcije, kazala je Nemeth Blažić dodavši da su prošle godine u Hrvatskoj zabilježena 82 nova slučaja zaraze HIV-om.

Velik broj oboljelih je u manje razvijenim zemljama, a najviše je pogođena Afrika, dok rastuću epidemiju imaju i zemlje Istočne Europe.

Dodala je da u provedbi Nacionalnog programa suzbijanja i sprečavanja HIV/AIDS-a sudjeluju gotovo svi zdravstveni djelatnici, ali i mnogi stručnjaci izvan zdravstva kao i nevladine udruge, dok je u širem kontekstu uključena čitava zajednica i politika.

Posljednjih 11 godina u Hrvatskoj djeluje 10 Centara za dobrovoljno i anonimno savjetovanje i testiranje u zavodima za javno zdravstvo koji pružaju usluge besplatnog i anonimnog savjetovanja i testiranja.

Lijek, točnije cjepivo, za HIV/AIDS se i dalje intezivno traži. Prva istraživanja cjepiva protiv HIV-a su počela 1987. Do sada je ukupno 40 kandidata ispitivano na imunogenost i sigurnost primjene. Nekoliko kandidata cjepiva stigla su do završnih faza ispitivanja djelotvornosti, no nažalost za sada se niti jedno nije pokazalo djelotvornim u kliničkoj primjeni.

Ipak ohrabrujuća je činjenica da znanstvenici širom svijeta kontinuirano rade na istraživanju novih medicinskih metoda i tehnologija liječenja.