Hrvatski zavod za zdravstveno osiguranje (HZZO) je prošlog tjedna predstavio Vodič za samoliječenje, akutna i hitna stanja te bezreceptne lijekove. Ovaj je Vodič kako kažu izdavači namijenjen informiranju i edukaciji građana kako bi se mogla rasteretiti hitna služba, budući da na njoj završi čak 71 posto pacijenata koji kako oni tvrde i nisu hitni slučajevi.

- Razlikovanje hitnih i ne-hitnih stanja može znatno smanjiti priljev pacijenata i pritisak na hitnu službu i na taj način omogućiti hitnu zdravstvenu zaštitu onima kojima je zaista ugrožen život, a često čekaju u redu zajedno s pacijentima kojima hitna medicinska pomoć uopće nije potrebna. Kada građani nisu sigurni je li njihovo stanje hitno ili ne, preporuka je da nazovu svog obiteljskog liječnika koji im u slučaju ne-hitnih stanja može dati najbolji savjet i pružiti najbolju skrb te ih naučiti kako postupiti kada se njihova bolest pogorša, rekla je Tatjana Prenđa Trupec, v.d. ravnateljice HZZO-a na konferenciji za novinare.

Država traži solidarnost

Kako je kazala privremena šefica HZZO-a, vodičem žele apelirati na solidarnost kod pacijenata, jer svatko može biti hitan slučaj koji čeka intervenciju dulje nego što je potrebno upravo zbog zbrinjavanja banalnih, ne-hitnih stanja. Ubodi komaraca, nadutost poslije obilnog roštilja, obična prehlada, samo su neki od slučajeva zbog kojih neki građani dolaze vikendom u hitnu službu, naveli su liječnici. Dr. Zoran Maravić, specijalist obiteljske medicine i inicijator izrade vodiča, rekao je da su u vodiču navedeni neki najčešći primjeri hitnih stanja koja bi mogla postati opasna po život ako se ne pruži pravovremena pomoć - gubitak svijesti, zastoj rada srca i disanja, gušenje stranim tijelom i ostalo.

Tu je i sadržaj kućne ljekarne sa svim potrebnim lijekovima i priborom za samoliječenje, pa je tako u kućnoj ljekarni preporučljivo imati: lijekove za snižavanje temperature, sredstvo protiv kašlja, tablete protiv bolova, repelente, sredstva za zaštitu od sunca, toplomjer i ostalo. - Samoliječenje je važna sastavnica zdravstvenih sustava u modernim razvijenim zemljama. To podrazumijeva i višu razinu znanja o zdravlju i bolesti, pa se edukaciji pacijenata počinje poklanjati sve više pozornosti. Samoliječenje kao trend postaje sve raširenija pojava i u nas, jer se pomoću lako dostupnih bezreceptnih lijekova mogu vrlo jeftino i brzo sanirati manje zdravstvene tegobe. No, ne smije se zaboraviti ni vlastita odgovornost prema zdravlju i bolesti, kao ni odgovornost kad je posrijedi korištenje bezreceptnih lijekova, rekao je Maravić.

Kućna ljekarna

U vodiču su navedeni bezreceptni lijekovi prema organskim sustavima i terapijskom djelovanju: lijekovi protiv bolova, za snižavanje temperature, antireumatici, lijekovi za želučane tegobe, upalne bolesti usne šupljine, bolesti kože, oka, uha, lijekovi za alergiju, a pri kupnji takvih lijekova potrebno je savjetovati se s ljekarnikom. U HZZO-u su naglašavaju da se osiguranici koji se zateknu izvan mjesta svojeg prebivališta ili boravišta, mogu u slučaju akutnih stanja javiti bilo kojem ugovornom liječniku primarne zdravstvene zaštite.

Nedostupnija zdravstvena skrb

O tome jesu li i u kojoj mjeri ugrožena prava pacijenata u Hrvatskoj ovim Vodičem o samoliječenju i napucima HZZO- dr. Đula Rušinović Sunara predsjednica Udruge za zaštitu prava pacijenata kaže: "Radi se o uvriježenoj praksi tržišno orijentiranih zemalja u kojima je važno prodati čim više lijekova uz što manje korištenje liječnika, a čije su usluge slabo dostupne velikom broju građana u takvim zemljama iz razloga što se rad liječnika vrlo visoko vrednuje i dobro plaća. Razloge za takvu praksu u zemlji koja i nadalje loše plaća svoje zdravstvene djelatnike ne bih mogla odvojiti od političkog trenda razvijanja sustava zdravstva u smjeru da građanima dostupnost zdravstvenih usluga iz dana u dan postaju sve nedostupnije, a zapravo ih čine dostupnijima za sve one koji imaju barem malo veća primanja u svojim zemljama a u našoj bi im zdravstvena usluga i po privatnim cjenicima bila jeftinija nego li kod kuće. Izdavanje naputaka u obliku brošure kako se pomoći i bez liječničke pomoći, zapravo pomaže da se taj proces još i ubrza.

Građani ne prepoznaju posljedice ukupnih poteza u sustavu zdravstva i ne reagiraju jer nemaju uvida u situaciju." O tome kakva je uloga građana u zemljama članica EU u odnosu na činjenicu da je Hrvatska tek od prije godinu dana postala njena članica dr. Rušinović Sunara Tvrdi. "Politika pak ne vidi potrebu da gradi sustav drugačiji od zemalja u EU, a to znači da ćemo jako mnogo izgubiti prije nego li građani uvide gdje smo doista došli, jer utjecaj građana na sustav zdravstva ne postoji, a jer se demokratski načini suradnje i interakcije između vlasti i građana provodi samo deklarativno. Građani u zemljama EU uviđaju da imaju preslab utjecaj na politiku zdravstva, opiru se i desetljećima bore za taj utjecaj. Prema njihovim iskustvima ima sasvim dovoljno prostora da nas u Hrvatskoj gule još desetljećima prije nego li se nešto promijeni."

Ne bez ogorčenja predsjednica Udruge za zaštitu prava pacijenata kaže kako se "desetljećima zdravstvene djelatnika gotovo istjeruje u inozemstvo, a potom se njihova radna mjesta ukidaju pod krinkom da nema dovoljno zdravstvenih djelatnika te je na taj način "proizvedena" ušteda u zdravstvu. Istovremeno, građanima je sve manje dostupna zdravstvena usluga i liste čekanja su sve dulje jer je malo djelatnika, a onda kada već nema doktora zašto ne bi građani imali barem neku vrstu samopomoći kroz naputke institucije koja nije u mogućnosti osigurati veći broj liječnika i njihovih radnih mjesta jer očito da nema dovoljno novaca za doktore i medicinske djelatnike, ali i nadalje ima mjesta za 2300 uposlenika koji se trse pojasniti kako ćemo bolje funkcionirati s manje doktora i medicinskih sestara dok njih 2300 ne treba ukidati."

Narodni list