Ovako nešto u životu nismo vidjeli!" uzviknula su dvojica zadarskih arhivista kada je Anton Čop pred njih rasprostro rodoslovno stablo načičkano s 1125 imena. Na plastificiranoj savitljivoj podlozi dugačkoj tri metra i širokoj 13 metara, koju je Čop nosio pod rukom srolanu u veliku "tubu", posloženo je rodoslovno stablo jedne jedine obitelji - zadarske obitelji Duka.

S vrha toga "plastičnog lancuna" od 1125 osoba viri prvo ime: Marko Duka, rođen 1709. godine. On je prvi Duka koji je s područja Skadarskog jezera došao u Zadar, u Arbanase, u poznatoj seobi u 18. stoljeću. Arbanasi su tada dobili zemlju, doseljavali se u tri navrata, a njihovim arhaičnim jezikom i danas govore najstariji stanovnici zadarskih Arbanasa.

No platno loze Duka s 1125 imena nije jedino koje je Anton Čop izradio. Nakon Duke dohvatio se arbanaške obitelji Nikpalj i napravio sedam plahti kompletne njihove loze, na kojima je 1811 imena. Na još jednom platnu, dugom 2,5 metara, postavio je rodoslovno stablo obitelji Musap sa 720 imena, a na još jednom je stablo života obitelji Maršan s 450 imena.

Mnoga imena se isprepleću i pojavljuju kod više rodoslovnih stabala, no Čop je pobrojao točan broj od 2539 Arbanasa koji su, za sada, zastupljeni na nekoj od njegovih, kako on kaže, plahti.

- Nikpalji su na sedam plahti jer njih ima puno, oko 1811, pa mi nisu stali na jednu - smije se Anton Čop, čiji je rad potpuno nepoznat.

Čop je rođeni Slovenac, s obitelji živi u selu Kamnje uz Bohinjsko jezero, radi kao elektrotehničar i ima imanje s kravama i kozama. Znatiželja prema vlastitim korijenima ga je dovela do Arbanasa i do Zadra, pa godinama ljetuje na zadarskom području "kako bi u miru kopao po papirima u Državnom arhivu u Zadru".

- Moj djed Mihael Hiršenfelder je radio kao carinik i dobio je tridesetih godina prošlog stoljeća službu na Babindubu, na tadašnjoj granici između Kraljevine Jugoslavije i Italije. Puno mi je pričao kako su oni, carinici, živjeli u gostionici koju su tamo držali Ante i Ana Duka, pa je pričao kako ih ne razumije kada govore "šiptarski". Djed je tamo oženio Tereziju Jajaš koja je dolazila u gostionicu kod Duke zato što je njezina majka bila Arbanaška, Jakica Ana Duka. Dakle, moja prabaka je Arbanaška - poslagao je "svoju lozu po majci" Anton Čop, koji je rodoslovna stabla počeo raditi 1996. godine.

- Četiri puta sam išao do Skadarskog jezera, obilazio prostore s kojih su Arbanasi početkom 18. stoljeća krenuli put Zadra, tražio korijene njihovih prezimena i njihove pretke.

Trebalo bi utvrditi kojim putem su Arbanasi došli u Zadar, jer u knjizi "Doseljenje Arbanasa u Zadar" Kruna Krstića ima nejasnoća - kaže Anton Čop, u čijim stablima života se nalaze arbanaška prezimena Kalmeta, Giergia, Dešpalj, Kotlar, Jović, Krstić, Bajlo, Marušić, Dokoza, Perović, Matešić, Petani...

Slobodna Dalmacija