Početkom ovog mjeseca započele su prijave za stipendije i potpore za naukovanje u obrtničkim zanimanjima. uz poticanje djece za obrazovanjem u deficitarnim zanimanjima, ovaj je program vrlo dobra prilika za sadašnje i buduće obrtnike, pa čak i nezaposlene koji dodatnim školovanjem žele poboljšati svoje šanse na tržištu rada.

Program poticanja poduzetništva i obrta za 2014. godinu, odnosno mjera obrazovanja za obrtna zanimanja u sklopu tog programa, dio su generalnog programa Poduzetnički impusl i na raspolaganju za ovu godinu obrtnici bi trebali imati oko 7,3 milijuna kuna.

Prioritet je ovog javnog poziva ulaganje u ciljane programe obrazovanja za obrtništvo, kako bi osigurali uvjete za kvalitetne i motivirane kadrove u obrtništvu. Konkretni su ciljevi usvajanje vještina i kompetencija za obrtnička zanimanja, povećanje interesa mladih za školovanje u deficitarnim zanimanjima te poticanje malih poduzetnika na sudjelovanje u obrazovanju učenika. Između ostalih, jedan od ciljeva je i poticanje samozapošljavanja i zapošljavanja u obrtništvu.

Poziv je namijenjen isključivo obrtima, trgovačkim društvima i zadrugama u kategoriji malog gospodarstva, te fizičkim osobama kod mjere cjeloživotnog obrazovanja za obrtnike, te kod mjere naukovanja za obrtnička zanimanja.

Za stipendije učenicima pozivaju se područne obrtničke komore, udruženja obrtnika te također i subjekti malog gospodarstva. Postoje određeni uvjeti za male poduzetnike, od sjedišta koje mora biti u RH, pozitivnog poslovanja u protekloj godini, broja zaposlenih od 1 do 249, do podmirenih obaveza prema zaposlenicima i drugih obaveza.

Uopće se neće uzimati u obzir prijave poduzetnika koji su trenutno u stečaju, predstečaju ili postupku likvidacije, kao niti ako su njihovi osnivači, odnosno vlasnici u istoj situaciji, pa čak niti ako ti vlasnici imaju druge subjekte u problemima.

Stipendije od 500 kuna mjesečno davati će se za deficitarna zanimanja, a opširan popis uključuje alatničare, automehaničare, autolakirere i druga zanimanja u ovom sektoru, bravare, brodske mehaničare, dimnjačare, instalatere grijanja, kovače, krovopokrivače i čitav niz zanatskih zanimanja koja su izuzetno tražena na tržištu rada.

Zanimljiva su također i deficitarna zanimanja u ugostiteljstvu poput kuhara i konobara, a uz niz spomenutih zanimanja mogu se sufinancirati i druga, ukoliko na nekom području HZZ odredi pojedino zanimanje lokalno deficitarnim.

Problematični sustav

U cjeloživotnom obrazovanju za obrtnike sufinanciraju se troškovi ispita o stručnoj osposobljenosti, majstorskih ili pomoćničkih ispita, stjecanje dozvola za izvođenje praktične nastave i slično. Programom se plaća 75 posto troškova i to od 1.200 kuna za pomoćničke ispite do najviše 5.400 troška za majstorski ispit.

U trećoj mjeri naukovanja za obrtnička zanimanja potpore iznose od 5.000 do najviše 100.000 kuna, također sa 75 posto udjela subvencije prihvatljivih troškova vezanih za iznos prosječne nagrade koje se u tekućoj školskoj godini isplaćuju učenicima. Oko 50-ak deficitarnih zanimanja s kojima se susrećemo i trebamo njihove usluge i rad gotovo svakog dana, a oglasnici i burza rada vape za takvim kadrovima, uz oko 300.000 nezaposlenih u drugim zanimanjima u kojima kadrova ima i previše, očito je da naš obrazovni sustav nema gotovo nikakve veze s potrebama tržišta rada.

-To je problem ne samo kod nas, nego cijelog sustava školovanja posljednjih 20 godina i to je već društveni problem. Pitanje je kako roditelje natjerati na razmišljanje je li doista potrebno da sva djeca idu u gimnaziju. Pogledajte samo koliko Zadarskoj županiji ima gimnazija i drugih škola koje, iako jesu strukovnog obrazovanja, ne daju po završetku praktički konkretnu kvalifikaciju u odnosu na obrtničko trogodišnje zanimanje, gdje su djeca već drugi dan nakon škole spremna se uključiti na tržište rada. Mi prošle godine nismo na području Zadarske županije upisali niti jednog zidara, a potreba za kvalificiranim zidarima je takva da se nama danas javljaju na majstroski ispit zidari s diplomama fakulteta.

Tu ima završenih zidara, ali su to uglavnom ljudi koji su radili prekvalifikacije da bi uopće došli do faze polaganja majstorskog ispita. Isto tako imamo problem i kvalitetnih ugostiteljskih kadrova, u Zadarskoj županiji imamo jednog jedinog nadkonobara koji je polagao majstorski ispit. Nažalost, danas se smatra kako raditi kao zidar ili konobar može bilo tko i bez stručnog obrazovanja, ali raditi kao konobar u kafiću i vrhunskom restoranu nije isto. U svakom slučaju dobro je iskoristiti ove poticaje, da li u smislu samozapošljavanja ili bar za bolju priliku na tržšištu rada, jer da sad nazovete Zavod za zapošljavanje vjerujem da vam neće naći niti jednog majstora u bilo kojoj struci, za razliku od drugih visokoobrazovanih osoba koje i godinama tavore na burzi. - kazala nam je profesorica Lidija Udiljak, stručna savjetnica za obrazovanje u Obrtničkoj komori Zadarske županije.

Neusklađeni sustav obrazovanja

-Mi smo za obrtnička zanimanja uzeli prije 18 godina njemački sustav školovanja i u pregovorima s Europskom unijom upravo je to obrtničko obrazovanje jedino dobilo ocjenu četiri u cjelokupnom obrazovnom sustavu. Međutim novim izmjenama Zakona o obrtu taj je sustav vraćen desetak godina unazad i sadašnjim sustavom koji je na snagu stupio u prosincu prošle godine, da ćemo zasigurno imati kroz nekoliko godina još veće probleme s deficitarnim zanimanjima i da ćemo još u većoj mjeri imati školovanje koje ne odgovara potrebama gospodarstva. - kazala je profesorica Lidija Udiljak.

Narodni list