U svijetu se danas obilježava Dan svjesnosti o limfomima, zloćudnim tumorima koji nastaju iz stanica sustava zaduženog za obranu organizma, a među 10 su najčešćih tumora čija učestalost stalno raste.

Hrvatska udruga leukemija i limfomi obilježit će taj dan skupovima koji će se istovremeno, uz pomoć video veza, održati u šest gradova - Zagrebu, Splitu, Rijeci, Slavonskom Brodu, Varaždinu i Donjem Miholjcu.

Na njima će bolesnici, njihove obitelji, liječnici i medicinske sestre koji sudjeluju u liječenju limfoma razgovarati o tome kako bolesnici doživljavaju bolest i liječenje, na koje poteškoće nailaze i jesu li im dostupni svi potrebni lijekovi.

Medicinski direktor udruge Igor Aurer ističe da je epidemiološka slika oboljelih od limfoma u Hrvatskoj slična kao u drugim zemljama srednje Europe.

Godišnje se na 100.000 stanovnika dijagnosticira više od 10 novih slučajeva non-Hodgkin limfoma (NHL), oko 2,5 slučaja Hodgkinovog limfoma (HL), te oko 4 nova slučaja kronične limfocitne leukemije (KLL).

Učestalost NHL-a, kaže Aurer, rasla je posljednjih desetljeća i dosegla vrijednosti slične drugim razvijenim zemljama, dok je učestalost HL i KLL u Hrvatskoj razmjerno stalna.

Upotreba novih, skupih lijekova, značajno poboljšala prognozu bolesnika s limfomima

Zadnjih godina je upotreba novih, skupih lijekova, značajno poboljšala prognozu bolesnika s limfomima, tako da ih danas umire i do 40 posto manje nego ranije, no i dalje značajan broj bolesnika na kraju podlegne opakoj bolesti.

Prije nekoliko godina Hrvatska udruga leukemija i limfomi uspješno je provela akciju za stavljanje na listu lijeka za liječenje B-limfoma, čija je cijena oko 110.000 kuna, a povećava izlječenje za oko 15 posto.

Danas se mogu nabaviti novi lijekovi, čija se cijena kreće oko 500.000 kuna, a također značajno povećavaju preživljavanje, ali ih treba dugotrajno uzimati. Pitanje je kako se naše društvo i zdravstveni sustav mogu nositi s tim izazovima, s obzirom na krizu i besparicu, napominje Aurer.

Većina bolesnika s limfomima liječi se citostaticima - kemoterapijom, značajan broj imunoterapijom, a manji dio treba zračenje. Rezultati liječenja koji se postižu u Hrvatskoj usporedivi su sa svjetskim.

Budući da je liječenje složeno, a neki lijekovi skupi, sve češće se bolesnici upućuju u kliničke bolnice koje su zbog toga izložene njihovom sve većem pritisku.

Zbog kontinuiranog smanjenja broja postelja i financijskih sredstava od HZZO-a, kao i nedostatka kadrova, sve je veći problem održavati postojeće standarde, upozorava Aurer.