Agresivni i gladni psi preplavili su Sarajevo pa su vlasti glavnog grada Bosne i Hercegovine prisiljene poduzeti hitne mjere kako bi se spriječili sve učestaliji napadi na ljude i zaustavilo nekontrolirano povećanje broja napuštenih pasa koji lutaju gradskim ulicama, prenose u utorak lokalni mediji.

"Policija u Sarajevskoj županiji trenutačno ima više problema s psima nego s ubojicama", izjavio je županijski ministar gospodarstva Muhamed Hrenovica najavljujući nove mjere kojima bi se spriječila sve veća prijetnja koji u Sarajevu za ljude predstavljaju napušteni psi.

U protekla četiri tjedna zabilježen je niz napada čopora pasa na ljude u samom središtu Sarajeva i to često s teškim ozljedama.

Napušteni psi obitavaju i u parku uz zgradu Predsjedništva BiH, a prolaznike napadaju bez povoda sijući strah i nesigurnost gradskim ulicama.

Za protekle četiri godine liječnicima je prijavljeno više od 2700 napada pasa na ljude u Sarajevu.

Samo u prvih šest mjeseci ove godine napušteni psi napali u Sarajevu su napali i izgrizli 468 ljudi što je, primjerice, više od ukupnog broja napada pasa zabilježenih tijekom 2010. godine.

Vlada Sarajevske županije u ponedjeljak je donijela odluku o hitnom ponovnom aktiviranju gradske kafilerije koja je ukinuta 2009. godine kada je parlament BiH donio zakon o zaštiti i dobrobiti životinja kojim su ukinute do tada uobičajene mjere kontrole i uklanjanja pasa iz urbanih središta. Zakon je praktički zabranio eutanaziranje napuštenih pasa predvidjevši obvezu općina da za takve životinje grade azile. Dio općina to je napravio a drugi dio nije, jer nisu imale novca, no i one koje su to uradile suočile su se s problemom trajnog zbrinjavanja napuštenih životinja jer se ispostavilo da bi one trebale trajno ostati u azilima ako se ne pojavi netko tko bi ih udomio. Eutanazija pasa ostavljena je tek kao teorijska mogućnost i to isključivo u slučaju pojave bolesti poput bjesnila i uz strogi nadzor i suglasnost veterinara.

Točan broj napuštenih pasa koji lutaju sarajevskim ulicama nije moguće utvrditi, a procjene se kreću od 11 do čak 20 tisuća.

"Nemoguće je deset tisuća pasa smjestiti u azile", kazao je ministar prostornog uređenja i okoliša Sarajevske županije Zlatko Petrović najavljujući postupnu provedbu novih mjera kojima bi se stanje stavilo pod nadzor.

Županijska je vlada za sada osigurala sredstva za uspostavu tri ekipe opremljene vozila koje će početi hvatati napuštene pse po Sarajevu koncentrirajući se na najprije na one agresivne i bolesne.

Stanovnici Sarajeva koje su psi do sada napadali zapravo nisu imali koga ni nazvati jer nije postojala služba koja bi na to reagirala. Proteklih je godina jedino britanska nevladina organizacija Dogs Trust, koja se bavi zaštitom životinja, pokušala pomoći u sustavnom rješavanju ovog problema. Od 2012. godine počeli su provoditi program besplatne sterilizacije pasa. Toj je proceduri do sada podvrgnuto nešto više od pet tisuća životinja, no i u Dogs Trustu su svjesni kako to nije rješenje za sve probleme.

Nova kampanja bespatne sterilizacije započela je 11. rujna, a voditelj ureda Dodgs Trusta za BiH Anel Bećirević ipak je potvrdio kako ni to neće riješiti problem. "Vlasti trebaju implementirati i druge mjere iz zakona kao što su osnivanje azila i higijenskih servisa, uklanjanje agresivnih, zaraženih i bolesnih pasa s ulica, sankcioniranje neodgovornog vlasništva odnoso ostavljanje neželjenih pasa što je zapravo glavni izvor problema u slučaju BiH", kazao je Bećirević dodajući kako samo kombinacija ovih mjera sigurno vodi do krajnjeg cilja odnosno gradskih ulica bez pasa lutalica.

Za sada je nejasno kao riješiti problem smještaja pasa koje se ukloni s gradskih ulica. Postojeći azil izgrađen u mjestu Prača dvadesetak kilometara od Sarajeva može primiti tek 220 životinja.