Jedna od preporuka je da se i dalje treba raditi na informiranju i obrazovanju djece o njihovim pravima

U prigodi početka "Dječjeg tjedna" i današnjeg "Međunarodnog dana djeteta" pravobraniteljica za djecu Ivana Milas Klarić podsjetila je na preporuke UN-ovog Odbora za prava djeteta među kojima su najvažnije provedba zakonodavnih propisa vezanih za prava djece.

 

To znači osigurati im sustavno i trajno obrazovanje i zdravstvenu skrb, informirati ih o njihovim pravima, zaštititi ih od tjelesnoga kažnjavanja, a u vrijeme krize djecu koja žive u nepovoljnim prilikama zaštititi od "rezanja troškova".

UN-ov odbor pohvalio je zakonodavni okvir i propise koji reguliraju dječja prava i preporučio njihovu provedbu, posebno naglašavajući da u vremenima krize djecu treba zaštititi od siromaštva. To znači, objasnila je Milas Klarić, utvrđivanje "dječjeg proračuna" odnosno da se nakon procjene financijskih potreba za djecu i to po sektorima, na lokalnoj i državnoj razini, osiguraju sredstva za svu djecu, a pogotovo za onu koja žive u nepovoljnim uvjetima.

Jedna od preporuka je da se i dalje treba raditi na informiranju i obrazovanju djece o njihovim pravima, osobito u socijalnoj skrbi, sudstvu, zdravstvu, medijima, a svakako ih treba učiti i osnaživati da sudjeluju u donošenju odluka u obitelji, zajednici i školi, navela je Milas Klarić.

Djecu treba zaštititi od tjelesnog kažnjavanja, a čitavo društvo treba se uključiti u sprječavanje seksualnog iskorištavanja i zlostavljanja djece.

Djecu bez roditeljske skrbi umjesto u institucije treba smještati u udomiteljske obitelji, a djeci s poteškoćama u razvoju i njihovim roditeljima treba osigurati bolju podršku, uključiti ih u obrazovanje i spriječiti nepotrebno smještanje u institucije, istaknula je Milas Klarić.

Predstojnica UNICEF-ova ureda u Hrvatskoj Valentina Otmačić navela je da je po ovogodišnjem ispitivanju porastao broj djece koja su informirana o svojim pravima, ali da su u odnosu na isto ispitivanje iz 2009., lošijim ocijenila poštivanje svojih prava.

U odnosu na 2009. kada ih je 48 posto izjavilo da je informirano o svojim pravima, sada ih je 64 posto, ali je ocjena o poštivanju njihovih prava sa 4,1 pala na 3,6, navela je Otmačić ocijenivši da je razlog tomu i u činjenici što ih još uvijek ne uvažavamo kao ravnopravne partnere i ne uključujemo u donošenje odluka koje su za njih važne.

Govoreći o 25 godina postojanja Konvencije o dječjim pravima, ocijenila je da se svijest o poštivanju dječjih prava poboljšala, ali da je zadaća čitavoga društva da se svakodnevno i sustavno radi na njihovu promicanju.

Pravobraniteljica Milas Klarić navela je da u njezin Ured najviše pritužbi stiže na račun nemogućnosti ostvarivanja roditeljske skrbi, odnosno nemogućnosti ostvarivanja kontakata i neuzdržavanja djece. Na drugom su mjestu pritužbe vezane za nasilje kako u školi među djecom tako i u obitelji, a na trećem su pritužbe vezane za povredu u sustavu obrazovanja djece s poteškoćama, od nedostatka asistenata do upisa u srednje škole.

U Hrvatskoj 20 posto populacije čine djeca, a predškolskim obrazovanjem pokriveno ih je tek 30 posto.

Nedavno objavljeno UNICEF-ovo ispitivanje pokazalo je da je u posljednjih nekoliko godina zbog krize u Hrvatskoj drastično porastao broj predškolske djece koja žive u siromaštvu, odnosno da ih 60 tisuća živi ispod praga siromaštva, a od tog broja njih 40 posto ne može ni svaki drugi dan dobiti obrok s mesom ili ribom.