Nepuna tri desetljeća nakon nuklearne katastrofe u Černobilu, norveški sobovi pokazuju pretjeranu radioaktivnost, što ih čini neprikladnim za konzumaciju, rekla je jedna znanstvenica u četvrtak.

Razina cezija 137, radioaktivnog izotopa koji potječe iz katastrofe nuklearne centrale u Černobilu izmjerene kod sobova u središtu Norveške iz uzgoja iznosi do 8.200 Becquerela po kilogramu, jedinice mjere za radioaktivne tvari.

To u Norveškoj regija koju je najviše zahvatio oblak nakon nesreće, koja se dogodila tisućama kilometara dalje u kojoj je smrtno stradalo više tisuća ljudi 1986.

"To je iznad granice određene za dozvolu klanja životinja" ili 3.000 Becquerela po kg i puno iznad razine izmjerene prije dvije godine (između 1.500 i 2.5000 Bq), rekla je Inger Margrethe Eikelmann iz Norveške agencije za zaštitu od zračenja.

Sve je dovelo do otkazivanja klanja više stotina sobova krajem rujna, tradicionalno fatalne sezone za jelene.

"Godinama pratimo pad razine cezija u ekosustavu i mislili smo da će razina kod sobova biti ispod dozvoljenih granica", naglasila je Eikelmann.

Porast radioaktivnosti ove godine se objašnjava bogatim urodom gljiva nakon dugog, vrućeg i vlažnog ljeta.

Gljive se hrane tvarima na kojima počivaju čestice cezija 137 koje su pale iz oblaka nakon Černobila.

Ta epizoda donosi tek kratak predah sobovima jer će se razina cezija prepoloviti nakon dva ili tri tjedna kada se sobovi budu hranili drugim namirnicama, jer će gljive s prvim mrazovima uskoro nestati, a i uzgajivači im prije klanja nude dugu hranu.