Nacionalni park Paklenica proglašen je 19. listopada 1949. godine, a danas obilježava 65. rođendan. Tim povodom za sve posjetitelje danas je slobodan ulaz u nacionalni park.

Osnovni razlog proglašenja nacionalnim parkom bila je zaštita najočuvanijeg i najvećeg šumskog kompleksa na području Dalmacije. NP Paklenica prostire se na površini od 95 km² na južnim obroncima Velebita, ispod najviših vrhova Svetog brda i Vaganskog vrha. Paklenica je dobila ime po smoli crnog bora tzv. 'paklini'.

Prepoznatljiva obilježja Nacionalnog parka Paklenica su autohtone šume crnog bora, nekoliko tipova bukovih šuma, i duboki kanjoni s potocima - bujičnjacima Velika i Mala Paklenica. Prostor Nacionalnog parka Paklenica karakterizira pojava površinskih tekućica koje su svoja korita i doline usjekle u karbonatnu podlogu. Doline Velike i Male Paklenice mjestimično prelaze u impresivne kanjone, a potoci Velike i Male Paklenice su uz to u svojim gornjim dijelovima jedine stalne tekućice na velebitskoj primorskoj padini.

Zahvaljujući bogatstvu i raznolikosti biljnog i životinjskog svijeta, cijela planina Velebit je 1978. upisana u mrežu rezervata biosfere UNESCO-a.Nacionalni park Paklenicu odlikuje veliko bogatstvo biljnog i životinjskog svijeta, a osobito špiljske faune. Raznolikost živog svijeta uvjetovana je klimatskim karakteristikama ali i bogatom i raznolikom geološkom prošlosti.

Kako bi se dodatno podignuo turistički potencijal parka, realiziran je projekt uređenja nove pješačke staze uz istočnu stranu potoka Velika Paklenica. Ministarstvo je projekt financiralo sa 1.250.000 kuna a u pripremi je i projekt uređenja posjetiteljskog centra 'Paklenica' vrijedan oko 15 milijuna kuna, koji će do kraja 2014. godine biti prijavljen za financiranje iz EU fondova.