Danas Katolička Crkva slavi po prvi put spomendan sv. Ivana Pavla II. Naime, i prijašnjih godina spomendan se obilježavao istog dana, no omiljeni papa tad je još bio blaženik, a ovo je prvi spomendan od njegovog proglašenja svetim u svibnju ove godine, piše Narodni list

Spomendan sv. Ivana Pavla II. proslavit će se u katedrali sv. Stošije u Zadru svečanim misnim slavljem u 19,00 sati koje će predvoditi generalni vikar Zadarske nadbiskupije don Josip Lenkić

Papa Benedikt XVI. proglasio ga je 2011. blaženim, te odredio 22. listopada kao njegov spomendan-blagdan jer je toga dana Ivan Pavao II. održao prvu sv. misu kao papa, a papa Franjo, samo tri godine kasnije proglasio ga je svetim.

Sveti Ivan Pavao II. (lat. Sanctus Ioannes Paulus PP. II.), također zvan Ivan Pavao Veliki rođen je u Poljskoj, u gradu Wadowice, 18. svibnja 1920., a preminuo je u Vatikanu, 2. travnja 2005.

Rođen je kao Karol Józef Wojtyła, kasnije je postao 264. nasljednik apostola Petra, papa je bio od 16. listopada 1978. do smrti 2005. godine.

Tijekom cijelog svog pontifikata zalagao za mir. Zagovarao je pravo svakoga naroda, na svoju državu, samostalnost i suverenost. Osmislio je sintagmu "kultura života" na svom putovanju u SAD 1993. godine. Pri tome je izjavio: "Kultura života znači poštivanje prirode i zaštita Božjeg djela stvaranja. Na poseban način, znači poštivanje ljudskog života od prvog trenutka začeća do prirodne smrti."

Promicao je međureligijski dijalog i mir. Zalagao se za jedinstvo kršćana. Pokazao je otvorenost prema drugim vjerskim zajednicima. Prvi je papa, koji je ušao u džamiju i sinagogu. Za vrijeme pontifikata napisao je te izgovorio oko 15.000 raznih govora i dokumenata, što je oko 18 milijuna riječi. Napisao je 14 enciklika, 11 apostolskih konstitucija, 41 apostolsko pismo, 15 apostolskih pobudnica, 19 motu proprija i više knjiga. Na deset je konzistorija imenovao novih 231 kardinala i zaredio 321 biskupa. Proglasio je novih 1338 blaženika i 482 novih svetaca.

Papa Ivan Pavao II. imao je poseban odnos s Hrvatskom. Čak se i rodio u dijelu Poljske, koji se zove Bijela Hrvatska.

Aktivno se zalagao za ostvarenje hrvatske težnje za samostalnom državom i za prestanak ratova na prostoru bivše Jugoslavije. Vatikan je prvi u svijetu objavio 3. listopada 1991., da radi na hrvatskome međunarodnom priznanju, a službeno je priznao Hrvatsku i Sloveniju 13. siječnja 1992.

Sveti Ivan Pavao II tri puta je dolazi u službeni posjet Hrvatskoj, prvi put ratne 1994. kad je posjetio Zagreb.

Prilikom drugog posjeta od 2. do 4. listopada 1998. godine, posjetio je Zagreb, Mariju Bistricu i Split, tijekom posjeta na misi u Mariji Bistrici je blaženim proglasio kardinala Alojzija Stepinca.

Treći posjet bio je od 5. do 9. lipnja 2003. godine. To je bilo 100. papino putovanje izvan Italije i Vatikana. Zadranima je ono posebno drago, jer je uz Rijeku, Osijek, Đakovo i Dubrovnik, posjetio i Donatov grad.