N1 Televizija, koja je danas počela s emitiranjem, objavila je snimke prvog ispitivanja u Uskoku nedavno uhićenog predsjednika uprave Zagrebačkog holdinga Slobodana Ljubičića i suvlasnika CIOS-a Petra Pripuza u kojima dvojica suosumnjičenika zagrebačkog gradonačelnika Milana Bandića odbacuju sve što im se stavlja na teret.

 

Uskok tvrdi da je Bandić, zajedno s Ljubičićem i još nekoliko osumnjičenih u aferi Agram oštetio grad sklopivši štetan ugovor s Pripuzovom tvrtkom CE-ZA-R, u sastavu CIOS-a, kojim su toj tvrtki, bez javnog natječaja, dodijeljeni poslove na zbrinjavanju otpada. Ugovaranjem i zbrinjavanjem manje količine otpada, a istovremenim plaćanjem po višoj cijeni Čistoća je oštećena za najmanje 2,4 milijuna kuna, dok se Pripuzov CE-ZA-R okoristio za 1,63 milijuna kuna, tvrdi Uskok

"Čim sam saznao o čemu se radi, zbog činjenice da se s gospodinom Pripuzom jako dobro znam, smatrao sam, predostrožnosti radi i predviđajući ishod događaja, da mogu imati ozbiljnih problema. Zato sam cijeli postupak od sebe eksplicitno vrlo odmakanuo i nisam se miješao u nijednoj fazi u nijednu stvar, niti sam imao bilo kakve spoznaje o tijeku nabave u ovom postupku, niti sam na bilo koji način utjecao na to, niti sam na papiru stavio bilo koji svoj paraf ili potpis", navodi Ljubičić u objavljenoj istražnoj snimci.

Pripuz je, pak, kazao da s gradonačelnikom Bandićem nikada nije progovorio ni riječi o tom poslu. "Sa Slobodanom Ljubičićem sam progovorio na način da sam rekao: Slobodane, ja ću se maknuti od toga. Ti ako se želiš maknuti, makni se, neka službe to odrade u tvoje ime. Upravo da ne bi došao tu di sam danas", ispričao je Pripuz Uskokovim istražiteljima.

Snimke u medijima

Snimke ispitivanja iz Uskoka do sada su više puta "iscurile" u medije. Posljednji put, početkom listopada, objavljena je snimka istražnog svjedočenja bivšeg član uprave Hrvatskih autocesta (HAC) Josip Sapunar, u kojoj je istražiteljima ispričao kako je HNS-u dao novac iz HAC-ovog crnog fonda.

Uskok je potom objavio da nakon posljednjih izmjena Zakona o kaznenom postupku za prenošenje iskaza iz istrage više niti nisu predviđene sankcije, jer istrage više nisu definirane kao tajne već nejavne. To konkretno znači tek da istražnom ispitivanju ne može prisustvovati javnost, a ne i da svi koji im prisustvuju, u njima sudjeluju ili doznaju njihov sadržaj ne smiju prenositi sadržaj izrečenog, pojasnilo je tužiteljstvo.

No, čak i kada se otkrivanje detalja istražnih iskaza tretiralo kao odavanje službene tajne tijela kaznenog progona nisu mogla stati na kraj "curenju" podataka, bilo da je riječ o policijskim ili državnoodvjetničkim podacima. Tako su primjerice u mnogim medijima učestalo objavljivani detalji istrage protiv bivšeg premijera i predsjednika HDZ-a Ive Sanadera, što po mišljenju mnogih pravnih stručnjaka, najpoznatijem hrvatskom optuženiku daje velike šanse na Europskom sudu za ljudska prava u Strasbourgu.

Sanaderova obrana žestoko je prosvjedovala i zbog objave svjedočenja bivšeg ministra Petra Čobankovića u slučaju "Planinska", nakon čega je Uskok na razgovor pozvao autora članka u Jutarnjem listu i sve sudionike postupka kojima je istražni spis bio na raspolaganju. Ipak, ni nakon više od dvije godine nije otkriveno tko je dao snimku i počinio kazneno djelo odavanja službene tajne.

Prije Čobankovićeva u javnost je "procurio" i Fiolićev istražni iskaz u kojem je istražiteljima otkrio da je Sanader kod njega sakrio pet Bukovčevih slika, procijenjenih na 230.000 eura, ali i da je Sanaderu dao preko 17 milijuna kuna izvučenih prodajom zgrade u Planinskoj.

Uskok je tada kao neistinite odbacio navode nekih medija i Sanaderove obrane da je upravo Državno odvjetništvo u javnost plasiralo taj iskaz.