Samo je pitanje dana kad će nas ujutro dočekati temperatura ispod ništice. Oni zimogrozniji već su započeli sezou grijanja, jer temperatura od nekoliko stupnjeva iznad 0 znak je za aktivaciju grijanja. No koji model grijanja odabrati. S obzirom na dijetno stanje novčanika velikog broja građana Lijepe naše, ušteda je postala glavna odrednica kod izbora energenta i metode grijanja, piše Narodni list

A kad se priča o uštedama, svima su puna usta grijanja na drva, s obzirom na učestalost kamiona koji dostavljaju drva na cesti to možda i jest istina, a to je lako i za provjeriti. Uz klasičnu kupovinu rasutih drva posljednjih godina, postaju sve popularnija i ona složena u paletama. Metar bukve, koja je najčešći izbor Zadrana, kako nam kažu drvari, stoji oko 400 kuna. U tu cijenu uključena je dostava i pilanje. No ako imate stariji model peći s malenim otvorom vjerojatno ćete još morat cijepati, dok kod modernijih peći većeg otvora za tim nema potrebe.

Visoki računi

Koliko će vam drva trebati za zimu? Univerzalni odgovor na to pitanje ne postoji, ne može ga dati čak niti struka, jer na to utječe - veličina prostora koji grijete, vanjska temperatura, koliko dnevno grijete, koju temperaturu želite postići. Stoga neki mogu preživjeti zimu s tek dva metra drva, dok će oni koji imaju veće kuće i centralno grijanje na drva potrošiti i više od 10 metara.

Naravno, uz drva se vezuje i dodatan posao, jer treba održavati dimnjak, svakodnevno čistiti peć i bacati pepeo, te unositi drva u kuću, i još k tome ložiti. To je jedna od velikih mana grijanja na drva, zato ga ne vole zaposleni ljudi, jer kad dođete doma s posla dočekat će vas hladan prostor, jer peć na drva ne možete tempirati, osim ako nemate dobrog susjeda koji će vam podložiti vatru.

Što se tiče praktičnosti i jednostavnosti upotrebe, električna energija je tu, kako bi se po modernu reklo, user friendly, no ona to prestaje biti kad vam stigne prvi račun. Uz samo dvije grijalice u kući, koje čak neće raditi niti cijeli dan, vaš će račun za hladnijih mjeseci narasti i preko 500 kuna. Ako to možete priuštiti onda je struja svakako dobar izbor, jer je ona dostupna gotovo svugdje za razliku od plina. A u slučaju njenog nestanka u pomoć može priskočiti agregat.

S druge strane, plin također spada u skupinu jeftinijih energenata, no mreža još uvijek nije dovoljno raširena u zadarskom kraju, a uz to su potrebna visoka početna ulaganja. Tu se krije česta zamka koju građani zaborave kad od susjeda i rodbine čuju da imaju jeftiniji račun za grijanje od njih, polakome se, te i oni žele manji račun. No ako vi npr. s grijanja na električnu ili plinsku grijalicu želite prijeći na centralno grijanje na plin. U startu će vam trebati dosta novca i ulaganje će vam se isplatiti tek za nekoliko godina. Lož ulje kao energent za grijanje domova, sve se manje koristi. Nekad je ono bilo izrazito popularno, no zbog porasta cijene ulja, većina je građana svoje sustave centralnog grijanja prebacila na drva ili pak plin. U mjestima do kojih plinska mreža nije došla, građani koriste vanjske spremnike. Ako se kod centralnog grijanja usporede struja i plin, ono na plin je nešto jeftinije, no morat ćete pristati na kompromis i veliku plinsku bocu postaviti u dvorište. Ona se naime ne smije nalaziti u zatvorenom prostoru.

Izolacija

Građani u trgovačkim centrima sve više kupuju brikete. Za one koji ne znaju, to su one umjetne cjepanice koje su često poslagane u blizini blagajne u trgovini. To su prešani usitnjeni drveni ostaci. Mogu se ložiti u klasične peći na drva, a njihova prednost je u brzom zagrijavanju prostorije, no za višesatno grijanje možda neće biti financijski isplativi, no ako dolazite kasno s posla i rano idete u krevet, a imate doma peć za drva ili kalijevu peć, briketi, koji koštaju od 10 do 15 kn po kilogramu, dobro su rješenje za vas.

Od sitnih drvenih ostataka rade se i peleti. Krupno drvo se melje u sječku ili takozvani čips koji se potom dodatno melje u piljevinu. Dobivena piljevina najčešće sadrži preveliki udio vlage te ju je potrebno dodatno sušiti u posebnim sušarama za piljevinu. Takva piljevina je osnovna sirovina za proizvodnju peleta. Iz te piljevine se pritiskom dobivaju peleti valjkastog oblika promjera od 6-8 mm i duljine od 10 do 30 mm. U proizvodnji se ne koriste ljepila, a drveni materijal se prije usitnjavanja očisti od svih boja. No grijanje na pelete zahtijeva visoko početno ulaganje, jer su potrebne posebne peći. No te peći su izrazito "pametne" i praktične pa one same doziraju količinu prema temperaturi koja im je zadana, te se mogu same paliti i gasiti, pa vam ne treba ložač. Kilogram peleta uz to je nešto skuplji od kilograma briketa. Od obnovljivih izvora energije kao što su vjetar i sunce u Zadarskoj županiji rijetki su građani koji te dvije mogućnosti koriste izravoi za grijanje doma. Zastupljen je tek određeni broj solarnih panela za grijanje vode, ali za grijanje prostora ta brojka je zanemariva, iako bi dugoročno to trebao biti smjer u kojem bi trebala ići većina građana. Pogotovo jer ugradnju sistema obnovljivih izvora energije sufinanciraju država i županija.

Još jedna bitna stvar je izolacija. Ako vam je obnova fasade, za koju također možete dobiti sredstva za sufinanciranje, preskupa, provjerite barem stanje vaših prozora i vrata. Ako si ne možete priuštiti postavljanje termoizolacijskih modela, provjerite kako brtve postojeći.

Svaki taj energent nudi razne varijante: kalijeve peći, peći na kojima se može i kuhati, kamini, grijalice na struju, konvektori, termo peći, klimatizacijski uređaji, razni oblici radijatora na centralno grijanje - na vama je samo da odlučite, hoćete li se voditi, cijenom, dostupnošću ili praktičnošću.