Ponajprije, riječ je o zahtjevima protiv RH vezano uz neučinkovite istrage kod ratnih zločina, zlostavljanja policije i slično

Bujica prijava iz Hrvatske ide prema Europskom sudu za ljudska prava u Strasbourgu, no veseli činjenica da je ove godine uočen pad njihova broja, rečeno je u četvrtak na tematskoj sjednici u Hrvatskom saboru o broju i vrstama predmeta iz Hrvatske pred tim sudom te nezadovoljstvu građana hrvatskim prvosuđem i kako ga prevladati.

Na skupu, kojem su nazočili čelnici izvršne i sudbene vlasti te pravni stručnjaci i odvjetnici, iznesen je podatak da je iz Hrvatske prema Strasbourgu odaslano ukupno nešto više od 12.000 prijava o kršenju ljudskih prava, pa iako je većina odbačena, dosad je bilo nekoliko stotina izrečenih povreda Europske konvencije za zaštitu ljudskih prava i temeljnih sloboda, a brojni slučajevi su još u postupku.

Ponajprije, riječ je o zahtjevima protiv RH vezano uz neučinkovite istrage kod ratnih zločina, zlostavljanja policije i slično kad je ili došlo do zastoja u istrazi ili istraga nije bila nezavisna ili nisu slijeđeni svi tragovi ili nisu ispitani svi potencijalni svjedoci. Prijava je bilo i na loše uvjete u zatvorima te na povredu prava na pravično suđenje i to zbog formalistističkog pristupa pravu, restriktivnog tumačenja prava na pravično suđenje, neusklađenosti prakse domaćih sudova s praksom ESLJP i zbog - šlampavosti.

 

Miljenić: neučinkovitost pravosuđa vuče se iz 90-ih

Ministar pravosuđa Orsat Miljenić rekao je da se neučinkovitost vuče iz 90-ih i da su to nastojali popraviti izmjenama Zakona o kaznenom postupku, a priznao je i da su zatvori prenapučeni zbog sve većeg broja dugotrajnih kazni. Bolju edukaciju i više novca ocijenio je najvažnijim za pomake u tim područjima te ustvrdio da u nas nema pogrešaka koje su namjerne.

"Prijave ljudi i aplikacije sudu tjeraju nas da ispravljamo greške u kršenju ljudskih prava", rekla je sutkinja Europskog suda za ljudska prava Ksenija Turković te dodala da pritom ne treba težiti naknadi štete, nego povećati efikasnost cijelog sustava.

Turković također naglašava da Hrvatska nema strukturalnih problema i da se trudi riješiti problem, sudovi mijenjaju sudsku praksu, "a i zakonski više - manje stojimo ok".

Odvjetnica Ivana Radačić iz Centra za mirovne studije smatra da to nije ipak slučaj kod obiteljskog nasilja, gdje se stalno ide na prekršajne postupke i nerijetko bez sankcija, što je, ističe, nedopustivo i štetno.

Hrvatska ima problem i s parničnim suđenjem i duljinom postupaka, no po riječima zastupnice RH pred ESLJP Štefice Stažnik, nije problem duljina nego suština jer se ljudi žale na pravično suđenje.

 

Drenški Lasan: presude ESLJP-a objaviti u Narodnim novinama

"U Hrvatskoj je u govor već ušla rečenica - obratit ću se Strasbourgu", dometnuo je Peđa Grbin, predsjednik Odbora Ustav, poslovnik i politički sustav napominjući kako je u Hrvatskoj puno veći broj onih koji žele "ići do zadnje instance" nego drugdje. "Ne želim umanjiti greške u našim sustavima, no to moramo uzeti u obzir", dodao je.

Odvjetnica iz Centra za mirovne studije Višnja Drenški Lasan predložila je da se presude ESLJP publiciraju u Narodnim novinama jer smatra nedopustivim da jednu grešku Hrvatska plaća dva puta.

Predsjednik Vrhovnog suda Branko Hrvatin rekao je da je 2012. ESLJP donio 1093 presude, od čega se 24 odnosilo na Hrvatsku, a od ukupno 899 povreda konvencije 18 je bilo hrvatskih, što je, kaže, s obzirom na 1,6 milijuna predmeta godišnje u Hrvatskoj relativan broj. Rekao je i kako se "iz aviona moglo vidjeti" da se neke greške nisu smjele napraviti.

"Ne znam kad će se Ustavni sud moći posvetiti jednom slučaju na 15.000 stranica", požalila se predsjednica Ustavnog suda Jasna Omejec i dodala da, iako taj sud još uvijek griješi u detekciji problema, definiranju problema, a često ne može sagledati problem u cjelini, bitnu transformativnu ulogu počeo je ispunjavati.