Svi građani, bez obzira na vjeroispovijest, trebaju imati jednaka prava i dužnost, rekao je papa Franjo u petak i pozvao na ukidanje svih oblika fundamentalizma te poručio da je za zaustavljanje radikalnih islamista u Iraku i Siriji važnija borba protiv gladi i siromaštva nego vojna intervencija.

Papa je u petak počeo trodnevni posjet Turskoj gdje treba potaknuti pomirbu s Pravoslavnom crkvom, ojačati dijalog s islamom i osuditi progon kršćana na Bliskom istoku.

"Temeljno je da muslimani, židovi i kršćani (...) u zakonu i provedbi uživaju jednaka prava i poštuju jednake zadaće", rekao je Sveti Otac u govoru pred konzervativnim islamskim predsjednikom Recepom Tayyipom Erdoganom, javljaju Reuters i AFP.

Kazao je da nema znakova opadanja "terorističkog nasilja" u turskome susjedstvu gdje su islamistički pobunjenici proglasili kalifat i progone šijitske muslimane, kršćane i druge koji ne dijele njihovo ultraradikalno viđenje sunitskog islama.

"Zaustaviti nepravednog agresora legitimno je, ali uvijek uz poštivanje međunarodnog prava", a za to je "potrebno usklađen angažaman sviju... kako bi se izvori usmjerili, ne na oružje, već na druge plemenite bitke vrijedne čovjeka, a to su borba protiv gladi i bolesti", rekao je Papa.

Uoči posjeta Turskoj Franjo je osudio napade na vjerske manjine u Iraku kao "barbarske, kriminalne i neopisive" i pozvao je muslimanske vođe da se jasnije distanciraju od takvih postupaka.

U Ankari je Papa pozvao na međuvjerski dijalog "kako bi se dokinuli svi oblici fundamentalizma i terorizma koji teško ponižavaju dostojanstvo svakog muškarca i žene, a eskploatiraju religiju", prenosi naglaske iz njegova govora agencija Reuters.

Franjin posjet Turskoj osjetljiva je misija jer je riječ o muslimanskoj, ali sekularnoj državi koja je oklijevala ući u međunarodnu koaliciju protiv Islamske države koju predvode Sjedinjene Države, odbila je preuzeti vodeću vojnu ulogu, ali podržava sirijsku oporbu i zagovara svrgavanje s vlasti sirijskog predsjednika Bashara al-Assada.

U subotu je planiran Papin dolazak u Istanbul gdje bi trebao posjetiti Aju Sofiju (Crkvu svete mudrosti), nekoć najveću crkvu u kršćanskome svijetu pretvorenu u džamiju nakon osmanskog osvajanja Carigrada 1453. pa potom u muzej 1935.

Posjetit će i džamiju sultana Ahmeda, poznatiju pod nazivom Plava džamija, te služiti misu u istanbulskoj katedrali, gdje će se sastati s predstavnicima malobrojne kršćanske zajednice od samo 3000 ljudi među 75 milijuna turskih muslimana.

U nedjelju će zajedno s carigradskim patrijarhom Bartolomejem, duhovnim vođom 300 milijuna pravoslavnih kršćana, voditi proslave svetog Andrije, sveca zaštitnika pravoslavlja. Njih će dvojica pritom potpisati i zajedničku ekumensku izjavu.

"Mi nismo različite religije. Mi smo braća koja su odrasla razdvojena. Ali obojica su slijedila isti put koji im je odredio Gospodin", rekao je Bartolomej uoči Papina posjeta.

Papa je apsolutni poglavar Katoličke crkve, ali pomirbu otežava činjenica da je Bartolomej samo simbolični čelnik pravoslavnoga svijeta i ne može nametnuti svoju volju poglavarima desetaka autokefalnih pravoslavnih crkava.

Franjo će posjet većinski muslimanskoj Turskoj iskoristiti i za daljnju promociju dijaloga s islamom.

Turska je šesto Franjino putovanje u pontifikatu, poslije Brazila, Svete Zemlje, Južne Koreje, Albanije i ovotjednog posjeta Strasbourgu.