U Hrvatskoj su kronične bolesti odgovorne za 90 posto ukupnog broja smrtnih slučajeva, što uzrokuje teške socijalne i ekonomske posljedice i iscrpljuje nacionalno gospodarstvo, pokazuje analiza Regionalnog ureda za Europu Svjetske zdravstvene organizacije (WHO), na kojoj su surađivali Ministarstvo zdravlja i Hrvatski zavod za javno zdravstvo (HZJZ).

Iz Ministarstva zdravlja u četvrtak poručuju da je u pripremi Akcijski plan prevencije kroničnih nezaraznih bolesti, koji će biti donesen na razini Vlade.

Postojeća razina ispijanja alkohola, pušenja, nezdrave prehrane i fizičke neaktivosti hrvatskih građana može rezultirati porastom broja kroničnih bolesti koji bi dodatno negativno utjecao na održivost zdravstvenog sustava, pokazuje analiza WHO-a.

Kako bi se suprotstavili tom trendu, stručnjaci misije WHO-a, koja je boravila u Hrvatskoj od 1. do 5. prosinca, razmotrili su zajedno s predstavnicima Ministarstva zdravlja i HZJZ-a potrebu jačanja javnozdravstvenih mjera kojima bi se ubrzala borba protiv kroničnih bolesti.

Prema Strateškom planu razvoja javnog zdravstva 2013.-2015., definirana je potreba donošenja Akcijskog plana prevencije kroničnih nezaraznih bolesti čija predstavljanje se planira za 7. travnja iduće godine, na idući Dan zdravlja.

Akcijski plan će obuhvatiti vodeće kronične nezarazne bolesti - kardiovaskularne bolesti, zloćudne novotvorine, šećernu bolest i kronične respiratorne bolesti, kao i ključne rizične čimbenike - pušenje, alkohol, tjelesnu neaktivnost i nezdravu prehranu.

Već su intenzivirane aktivnosti na području primarne prevencije rizičnih čimbenika, napose fizičke neaktivnosti, poput Strateškog plana za smanjenje unosa soli i programa Živjeti zdravo, navode iz Ministarstva zdravlja.

Strateški pristup u Akcijskom planu predstavlja sveobuhvatni pristup koji sustavno integrira politiku i djelovanje u cilju smanjenja nejednakosti u zdravlju.

Njime se istovremeno potiče promicanje zdravlja u stanovništvu i preventivne programe za pojedine bolesti, aktivno usmjerava preventivne programe prema ciljnim grupama i pojedincima s povišenim rizikom i maksimalno povećava obuhvat stanovništva s djelotvornim liječenjem i njegom.

Prioritetne intervencije bit će promicanje zdrave prehrane i tjelesne aktivnosti, zamjena transmasnih kiselina u hrani s polinezasićenim masnoćama, redukcija soli u prehrani, procjena i upravljanje kardio-metaboličkim rizikom, rana dijagnostika zloćudnih novotvorina i rano otkrivanje šećerne bolesti, kao i promicanje zdravlja u školi i na poslu, te jačanje borbe protiv pušenja i prekomjerne konzumacije alkohola.

To su glavni zaključci nakon posjeta misije WHO-a u kojem je organiziran niz sastanaka s kliničkim liječnicima, nevladininm udrugama, predstavnicima lokalnih i nacionalnih javnozdravstvenih ustanova, akademije, zdravstvenih profesionalnih skupina i nekoliko odjela u Ministarstvu zdravlja i HZJZ-a.

Misija WHO-a također je posjetila bolnice, domove zdravlja i nekoliko javnozdravstvenih institucija gdje je provela više od 20 razgovora i sastala se s više od 55 osoba.

Hrvatska je osma zemlja koja poduzima tu sveobuhvatnu procjenu nakon Bjelorusije, Estonije, Mađarske, Kirgistana, Moldavije, Tadžikistana i Turske. Svrha procjene je donijeti preporuke za jačanje zdravstvenog sustava i kombinirati znanje i iskustvo u liječenju kroničnih bolesti.