Ministarstvo rada i mirovinskog sustava iz europskog socijalnog fonda može za reformu strukovnog obrazovanja do 2020. godine osigurati oko 450 milijuna eura

Ministarstvo rada i mirovinskog sustava iz europskog socijalnog fonda može za reformu strukovnog obrazovanja do 2020. godine osigurati oko 450 milijuna eura. Preduvjet za povlačenje tog novca je izrada kvalitetne Strategije razvoja strukovnog obrazovanja, piše vecernji.hr

Reforma strukovnog obrazovanja predviđena je i u Strategiji razvoja obrazovanja koju je krajem prošle godine usvojio Sabor, no to nije dovoljno za dobivanje europskog novca. Programi naših strukovnih škola su zastarjeli, a novi programi, kakve traži Europa, morat će osposobiti učenike da nakon završetka školovanja budu spremni za posao, što sada nije slučaj. Da bi to mogli, nužno je povećanje praktičnog dijela nastave na tri dana tjedno.

Nedostaje praktični dio

Svjestan je toga ravnatelj jedne od najboljih hrvatskih strukovnih škola, zadarske Strukovne škole Vice Vlatkovića, i član tima koji je izradio Strategiju razvoja obrazovanja Tihomir Tomčić.

- Temelj uspješne reforme je izrada novih nastavnih programa, edukacija nastavnika, opremanje škola i praćenje kvalitete njihova rada. Programi po kojima se sada radi su zastarjeli i velikom dijelu njih nedostaje praktični dio. A praktični dio nastave je ključan za strukovne škole - ističe Tomčić, dodajući da škole trebaju imati određen stupanj autonomije u kreiranju programa koje će kontinuirano usklađivati s novim tehnologijama i tržištem rada. U ocjenjivanju kvalitete njihova rada svakako trebaju biti uključeni i poduzetnici i obrtnici. Kod obrtnika i poduzetnika i danas učenici strukovnih i obrtničkih škola obavljaju praksu, međutim, kod mnogih se to svede na donošenje kave ili pospremanje prostorija, od čega učenici nemaju koristi. No, za razliku od većine, Tomčić ima sasvim drukčije iskustvo.

Važna oprema

- Mi kao škola izvanredno surađujemo s Obrtničkom komorom, a mnogo naših učenika dobije posao kod obrtnika kod kojeg su bili na praksi. Ti obrtnici ne samo da učenika obrazuju i pripremaju za posao nego ga i odgajaju. Naša je škola odlično opremljena, naši učenici imaju kabinete za teorijski dio nastave gdje o motoru ne samo slučaju nego ga i rastavljaju, oni od starog peugeota izrađuju novi električni automobil koji vozi, koriste 3D printer, izrađuju solarne sustave, proizvode električnu energiju...

Problem je što većina drugih strukovnih škola nije ni blizu tome, a svi bi učenici morali imati jednake uvjete za postizanje uspjeha, odnosno usvajanje znanja i vještina potrebnih za samostalan rad - naglašava Tomčić.

Podsjeća da je Hrvatska prije dvadeset godina u obrtničkim školama krenula s takozvanim dvojnim sustavom u kojem je prakse bilo gotovo jednako kao i teorije, no niti je školstvo, obrtništvo i gospodarstvo tada bilo spremno za njega.

- Hrvatska sada ima veliku šansu da uspostavi dobre temelje za strukovno obrazovanje - procjenjuje Tomčić ističući nužnost suradnje svih, od škola do poslodavaca.