Nakon jučerašnjeg naglog skoka tečaja švicarca Udruga Franak zatražila je pomoć Vlade i HNB-a. Neprihvatljivo nam je da ovisimo o drugim središnjim bankama poručili su iz udruge koja okuplja dužnike čiji su krediti u toj valuti.

Od Vlade i HNB-a zatražili su privremeni moratorijna tečaj za sve kredite u francima tj. da se franak blokira na jučerašnju vrijednost od 6 kuna i 39 lipa. Zatražili su i dugoročne mjere poput konverzije kredita po početnom tečaju, fiksnu kamatnu stopu jednaku početnoj kamatnoj stopi, zabrane ovrha nekretnina na kredite do odluke Vrhovnog suda. Također traže i povrat sredstava koja su preplaćena zbog nezakonite kamatne stope te da se za sve kredite u kunama i eurima definira kamatna stopa. Koordinator u udruzi franak Denis Smajo upozorava na mogućnost socijalnih nemira.

"Te ljude nećemo sprečavati da rade ono što žele, neki su čak krenuli prema bankama, radit će neke pasivne otpore, mi to nećemo sprečavat' ljudima obećavat' neke stvari, tu lopticu prebacujemo na gospodina Milanovića i gospodina Vujčića. Neka izvole konkretnim mjerama koje smo zatražili spriječit tijek situacije", poručio je Denis Smajo. Predstavnici udruge jučer su bili na sastanku s ministrom financija Lalovcem, a on je danas čuo i stranu banaka. Napomenuo je da su u rješavanje slučaja uključeni i premijer Milanović te guverner HNB-a Vujčić. Lalovac je također najavio privremene mjere i mogućnost moratorija. Dugoročno bi rješenje mogla biti konverzija kredita u eure ili kune. I tu ostaje pitanje modela - tko će sve platiti.

"Govorili smo o trajnijem rješenju konvezije, no moramo vidjeti po kojem modelu. koliko će tog dijela pod navodnike snositi banke, koliko građani, koji su to izlazni modeli. oni zagovaraju pronalazak trajnijeg rješenja - to je taj izlaz". I druga dva SDP-ova ministra zadužena za gospodarstvo Grčić i Maras, osvrnula su se na skok franka.

"Ova priča jučer oko oprosta duga jasno pokazuje s kojim naporom Vlada radi da pomogne najpotrebitijima u državi i da je to najbolji primjer za poduzimanje svih napora da se slični problemi rješavaju u okviru opterećenja koje proizlazi iz dizanja tečaja franka", poručuje Grčić.

"Treba napraviti sve kako bi građani što manje osjetili nekada i špekulacijske promjene tečaja jer nije normalno da se valute mijenjaju po dvadeset ili trideset posto u jednom danu", zaključuje Maras. U Hrvatskoj je 60 tak tisuća kredita vezano uz franak, a to pogađa oko 150-200 tisuća ljudi. Jak švicarski franak pogodio je i švicarske kompanije, a velike posljedice slične hrvatskima, osjećaju se u Poljskoj.

Švicarska narodna banka jučer je odustala od obrane minimalnog tečaja od 1,20 franaka za euro, nakon čega je cijena skočila prema euru oko 16 posto, između 1 i 1,02 franka za euro. Razlog pronalaze u neujednačenom i krhkom europskom gospodarstvu. No gubitke bilježe švicarski izvoznici, ali i Švicarska u stranim deviznim rezervama.