Američki predsjednik Barack Obama ulazi u posljednje dvije godine svog mandata s mrljom na svojoj ostavštini koju je, kako se čini, nemoguće izbrisati: srozavanjem srednje klase kojoj je obećao da će je spasiti, piše u nedjelju Reuters.

Od preuzimanja predsjedničkog mandata 2009., usred borbe protiv najgore gospodarske krize u posljednjih nekoliko desetljeća, jedna od Obaminih mantri je bila stvaranje novih radnih mjesta za srednju klasu i njezin preporod.

To je bila i jedna od glavnih tema govora njegovog posljednjeg obraćanja naciji i očekuje se da će biti i na sljedećem obraćanju u utorak.

Obamina administracija zaslužna je za stabilizaciju američkog gospodarstva koje ponovo raste, ali za srednju klasu ožiljci od recesije su i dalje duboki.

Američka središnja banka (FED) tvrdi da, prema službenim podacima, obitelji koje se nalaze u srednjoj petini prihodovnog raspona zarađuju manje i neto zarada im je niža od kada je Barack Obama ušao u Bijelu kuću.

Tijekom šest godina recesije i potom oporavka, razdoblja Obaminog mandata, nova radna mjesta su otvorena na samom dnu i vrhu platne skale, no u sredini poslovi su se gubili - bilo da se radi o tradicionalnim zanimanjima poput električarskih, administrativnih ili tehničkih poslova, poput kompjutorskih operatera. Tvrtke su naime, uvelike otpuštale ljude, ulažući dobrano u nove tehnologije.

Uoči skorog Obaminog obraćanja naciji, poslovna zajednica od predsjednika očekuje snažnije promicanje Transpacifičkog trgovinskog sporazuma, iako se u Demokratskoj stranci vode žustre rasprave da li će taj sporazum pridonijeti otvaranju većeg broja radnih mjesta za srednju klasu ili će zbog povećanog uvoza broj radnih mjesta za srednju klasu još pasti.

Neki od Obaminih saveznika pozvali su na trenutni transfer bogatstva s vrha u sredinu, no Obama bi mogao ostati zapamćen kao predsjednik koji je izvukao zemlju iz najveće krize nakon Velike depresije, ali je propustio zaustaviti produbljivanje gospodarske nejednakosti.