64 godine, 11 mjeseci i 30 dana ili 65 godine - razlika nije u samo jednom danu, niti u psihološkoj granici da ste napunili 65 godina, već i u pravima koje ostvarujete. Ako ste vozač tog dana gubite vozačku dozvolu i za novu ćete morati raditi skupi liječnički pregled, ako ste muškarac taj dana morate u mirovinu, eventualno možete odraditi do kraja godine, piše Narodni list

Prema novome ako ste muškarac državni službenik i dužnosnik u mirovinu će te na svoj 65 rođendan, a žene zaposlene u državnim službama na 61. rođendan, a do sada su i one mogle raditi do 65. rođendana. Iznimka su liječnici i sveučilišni profesori koji su mogli nastaviti raditi ako se dogovore s ravnateljem i dekanom te dobiju odobrenje resornog ministra, što je zbog nedostatka kadra bio čest slučaj.

Kad u mirovinu?

I dok jedni ovakvu odluku Vlade pozdravljaju i vide je kao priliku za rješavanje dijela preglomaznog državnog aparata, po drugima je ona dobra jer se tako otvara prostor za zapošljavanje mladih i obrazovanih kojima se često ne pruža šansa, treći pak upozoravaju kako su na prisilno umirovljenje primorani i kadrovi čije bi znanje i vještina značilo mnogima, pa i spasilo život kad su u pitanju liječnici. Isto tako, s obzirom na sve dulji životni vijek, tako se povećava broj umirovljenika, što je ponovno teret za državni proračun.

U privatnom sektoru dob umirovljenja ovisi o željama zaposlenika i poslodavca te o njihovom međusobnom dogovoru.

No konsenzusa nema kad je u pitanju vozačka dozvola, prestaje vam važiti kad napunite 65 godina. Reagirao je stoga Sindikat umirovljenika Hrvatske. Osudili su Zakon o sigurnosti u prometu na cestama, kojim se, ističu, diskriminira 221 tisuća starijih od 65 godina, jer pri obnovi vozačke dozvole moraju ići na zdravstveni pregled, koji moraju platiti više stotina kuna. Sindikat je prošlog tjedna uputio Inicijativa za izmjenu i dopunu Zakona o sigurnosti prometa na cestama.

Sporan je po njima članak 222. gdje u stavku 2. stoji: "Vozačka dozvola za upravljanje vozilima AM, A1, A2, A, B i BE kategorije izdaje se s rokom važenja od 10 godina, a najduže do 65. godine života vozača. Prilikom produljenja vozačke dozvole vozač je dužan podvrgnuti se zdravstvenom pregledu za vozača ako je obveza zdravstvenog pregleda utvrđena zdravstvenim uvjerenjem na temelju kojeg je vozačka dozvola izdana i prilikom produljenja vozačke dozvole nakon 65. godine života vozača."

Prikrivena javna rasprava

"Kao udruga koja zastupa interese umirovljenih i starijih građana, upućujemo sljedeću inicijativu za hitnu izmjenu i dopunu Zakona o sigurnosti prometa na cestama i to kako slijedi: predlaže se izmjena i dopuna članka 222, st. 2 Zakona o sigurnosti prometa na cestama, i to tako da se postojeći tekst, izmijeni na način da glasi - Vozačka dozvola za upravljanje vozilima AM, A1, A2, A, B, BE kategorije izdaje se s rokom važenja od 10 godina, a najduže do 80. godine života vozača bez obveze da se prilikom zamjene podvrgne zdravstvenom pregledu. Vozač je dužan podvrgnuti se zdravstvenom pregledu ako je to utvrđeno zdravstvenim uvjerenjem na temelju kojeg je vozačka dozvola izdana, odnosno ako tako indicira izabrani liječnik opće medicine." - ističu u Udruzi.

Ovakav zahtjev obrazložila je Jasna A. Petrović, predsjednica Sindikata umirovljenika Hrvatske: "Zainteresiranoj javnosti, a osobito starijim građanima, je bilo onemogućeno sudjelovati u javnoj raspravi o navedenoj izmjeni Zakona, koja je provedena usred ljeta, isključivo na Internetu, i to u trajanju od samo 5 radnih dana. Europska direktiva na koju se zakonodavac pozvao propisuje sigurnosne pojaseve i sustave za djecu te zabranu uporabe mobitela, dok je predlagač izmjene po članku 222, st. 2, naveo kako je „nelogično je da prilikom prvog ishođenja vozačke dozvole osoba mora priložiti uvjerenje o zdravstvenoj sposobnosti koje nije starije od 6 mjeseci te ako u tom zdravstvenom uvjerenju nema ograničenja ne mora više praktički do duboke starosti prilikom produljenja vozačke dozvole prilagati zdravstveno uvjerenje, iako je s protekom godina zdravstveno stanje osobe podložnije promjenama."

Na temelju takvog obrazloženja neosnovano je pretpostavljana rizičnost građana starijih osoba od 65 godina u prometu, a da je istodobno Zakonom o mirovinskom osiguranju utvrđeno da su zaposlenici sposobni i dužni raditi do 67. godine. Produžujemo radni vijek na 67 godina, životni vijek je sve duži, a mi dobnu granicu s 80 godina diskriminacijski spuštamo na 65 godina života. Poznato je temeljem istraživanja da osobe starije od 65 godina nisu rizičnije u prometu (vozači stariji od 65 godina sudjeluju u samo 8,5 posto nesreća), već su to mladi, osobe bez vozačke dozvole, motociklisti, biciklisti, pijanci i narkomani. Vozači stariji od 65 godina neosnovano se diskriminiraju, te im se stavljaju materijalni i ini tereti (trošak pregleda, biljezi, prijevoz, vrijeme) zbog nepotrebnih i neosnovanih zdravstvenih pregleda. Ovo je problem utoliko više što je prosječna mirovina samo 2.240 kn, a 60 posto umirovljenika ima nižu od prosjeka."

Primjeri iz EU-a

Petrović u ime Udruge dalje predlaže kako bi bilo bolje da liječnici opće medicine budu ti koji će predložiti zdravstvene preglede osobama svih dobi pri produljenju vozačke dozvole, ako misle, s obzirom na uvid u zdravstveno stanje pacijenta, takve potrebe postoje.

"Europske prakse su različite, iako omogućavaju ograničenja vezana uz dob. U Danskoj se obnavlja nakon 70. godine uz potvrdu obiteljskog liječnika, u Nizozemskoj se nakon 70. godine na pet godina i to bez liječničkog pregleda. U Velikoj Britaniji obnavlja se nakon 70. godine bez liječničkog pregleda, ali svake tri godine s vlastitom izjavom vozača. U Finskoj poslije 70-te obnova ovisi o obiteljskom liječniku. U Njemačkoj, Francuskoj i Belgiji nema dobnog ograničenja itd. Zašto bismo mi nakon godina dobrog iskustva s ograničenjem od 80 godina, u vrijeme kad se povećava životni vijek i kad uvodimo dulji radni staž, smanjivali dobni cenzus na 65 godina?" - pita se Petrović.

STAROSNA MIROVINA

Pravo na starosnu mirovinu stječe osiguranik kada navrši 65 godina života i 15 godina mirovinskog staža (uvjeti na snazi do 31. prosinca 2030.).

U prijelaznom razdoblju od 2014. do 2029. godine žene ostvaruju pravo na starosnu mirovinu prema povoljnijim uvjetima, s nižom starosnom dobi.

U razdoblju od 1. siječnja 2031. do 31. prosinca 2037., i muškarcu i ženi, uvjet starosne dobi za starosnu mirovinu povećava se za tri mjeseca svake godine, a od 1. siječnja 2038. pravo na starosnu mirovinu ima osiguranik kada navrši 67 godina života i 15 godina mirovinskog staža, dakle bez obzira na spol.

PRIJELAZNO RAZDOBLJE ZA ŽENE

(Starosna mirovina, minimum 15 godina radnog staža)

Kalendarska godina i dob

61 god. i 0 mj.
61 god. i 3 mj.
61 god. i 6 mj.
61 god. i 9 mj.
62 god. i 0 mj.
62 god. i 3 mj.
62 god. i 6 mj.
62 god. i 9 mj.
63 god. i 0 mj.
63 god. i 3 mj.
63 god. i 6 mj.
63 god. i 9 mj.
64 god. i 0 mj.
64 god. i 3 mj.
64 god. i 6 mj.
64 god. i 9 mj.