Portal Lupiga.com pokušao je doći do službenih podataka nadležnoga ministarstva, koje prikuplja odjave građana sa svojih prebivališta u RH.

Ministarstvo unutarnjih poslova dalo je na uvid dio evidencije, koju vode vezano za zahtjeve za privremeni odlazak izvan Republike Hrvatske od početka primjene novog Zakona o prebivalištu. Neki rezultati su prilično iznenađujući, s obzirom da se ne radi o tradicionalnim "gubitašima" među županijama.

"Naglašavamo da status prebivališta prijavom privremenog odlaska reguliraju osobe koje već duže rade u inozemstvu (kao i članovi njihovih obitelji), a ne samo oni koji sada prvi puta odlaze", napominje MUP u svom odgovoru, koji se tiče ljudi što su izabrali regulirati svoj status u inozemstvu. To, pak, nije pravilo kod iseljenja.

Podaci koje su ustupili - a odnose se na ukupan broj prijava odlaska od kraja 2012. godine do danas te broj onih koji su lani zatražili reguliranje odlaska u inozemstvo - govore o tome da je 2,23 posto građana Hrvatske prijavilo svoj odlazak iz države u zadnje dvije godine.

'Pridružili smo im broj stanovnika županija za koje su dotične PU nadležne, kako bi se bolje razumjelo stanje s iseljavanjem, kao i udio koji broj iseljenih u 2014. godini čini u ukupnom broju stanovnika županije', piše  piše Lupiga.com.

Najveći broj iseljenika odjavilo svoje boravište u policijskoj upravi nadležnoj za Grad Zagreb i okolicu, što je i logično s obzirom da na tom području živi četvrtina ukupnog broja stanovnika Hrvatske, točnije njih 1,1 milijun.

Tek tada, sa čak 1.000 manje zahtjeva za iseljenje, dolazi druga po veličini PU splitsko dalmatinska (455 tisuća stanovnika) za koju ta brojka zapravo i nije toliko šokantna te policijska uprava u gospodarski devastiranoj Vukovarsko-srijemskoj županiji (180 tisuća stanovnika), koja po broju zahtjeva u 2014. godini uz spomenute tri još jedina premašuje 4.000 zahtjeva s iseljavanjem gotovo 2,3 posto stanovništva.

"Većina osoba koje su prijavile privremeni odlazak je rođena između 1949. i 1985. godine te je broj osoba po godištima unutar te skupine prilično ravnomjerno raspoređen, od oko 1.500 do 2.300. Najviše osoba, preko 2.000 po godištu su rođeni u rasponu od 1966. – 1976. pa se ne ubrajaju u skupinu mladih osoba", navodi MUP u svojoj napomeni uz ove podatke. 

Treba reći i da je ova dobna skupina - osoba između 39 i 49 godina - nagrizena dugotrajnom nezaposlenošću. Treba napomenuti i da je prosječna starost stanovništva u Hrvatskoj oko 42 godine. Hrvatska negativan imigracijski saldo - više iseljenika već useljenika - bilježi još od 2009. godine, kada počinje gospodarska kriza. 

No, sljedeće je pitanje i koliko su realne ove MUP-ove brojke. Naime, prebivalište i boravište su vječna muka policije - građani se jednostavno ne osjećaju obveznim prijaviti gdje točno žive, ni pod prijetnjom sankcijama, čak ni kada se sele unutar Hrvatske što nije naročit birokratski problem.