Zbog neravnopravnog položaja prilikom pisanja državne mature s ostalim maturantima, učenici srednjih medicinskih škola i njihovi roditelji potpisivali su peticiju i prikupili 7.000 potpisa

Učenica petog razreda Medicinske škole Ante Kuzmanića u Zadru, Emila Čvrljević, obratila nam se u ime učenika kako bi javnost upoznala s izazovima koji očekuju prvu, a i sve ostale generacije medicinskih sestara/tehničara po petogodišnjem programu.

Njezino priopćenje prenosimo u cjelosti:

Prije 5 godina upisana je prva generacija medicinskih sestara/tehničara koji pohađaju nastavu po novom strukovnom kurikulumu kojim je propisano kako se obrazovanje za medicinske sestre/tehničare u RH na srednjoškolskoj razini odvija kroz 5 školskih godina. Prve dvije godine učenici obrađuju sadržaje opće obrazovnih predmeta dok se ostale tri godine obrađuju isključivo stručni predmeti i iz istih se odrađuju vježbe u fondu od 2792 sata ukupno. Usporede radi, student sestrinstva koji nije došao iz medicinske škole odradi svega 1320 sati vježbi.

Kako vjerojatno znate Državna matura je skup ispita koji učenicima srednjih škola u RH služi kao mjerilo prilikom upisa na studij dok je gimnazijalcima to ujedno i potvrda o završenom srednjoškolskom obrazovanju. Odredbom čl. 65 Ustava Rh propisano je kako je obrazovanje u RH svakome dostupno, pod jednakim uvjetima, u skladu s njegovim sposobnostima. Smatramo kako učenicima polaznicima strukovnih srednjih škola - smjer medicinske sestra/tehničar nije osigurano to, Ustavom propisano pravo.

Zašto smatramo da je tako?

Prilikom upisa na viša i visoka učilišta medicinskog usmjerenja boduju se samo općeobrazovni predmeti. Kako smo već naveli u uvodu, učenici smjera medicinska sestra/tehničar po svom kurikulumu općeobrazovne predmete slušaju svega dvije godine a ispite državne mature polažu tek u petoj godini. Zbog neravnopravnog položaja prilikom pisanja državne mature s ostalim maturantima, učenici srednjih medicinskih škola i njihovi roditelji potpisivali su peticiju i prikupili 7.000 potpisa.

S druge strane, učenici smjera medicinska sestra/tehničar po svom kurikulumu slušaju značajan fond sati nastave i vježbi iz predmeta Zdravstvena njega, dok gimnazijalci i ostali učenici srednjih škola u RH takvu nastavu i vježbe uopće nemaju. Kako su upravo takva nastava i vježbe temelj za visoko i više obrazovanje medicinskog usmjerenja, smatramo da bi, prilikom konkuriranja za upise na viša i visoka učilišta medicinskog usmjerenja trebalo bodovati i uspjeh iz Zdravstvene njege učenicima polaznicima smjera medicinska sestra/tehničar. Tako bi se učenicima omogućilo konkuriranje na spomenutim učilištima pod jednakim ili barem pravednijim uvjetima nego je to za sada slučaj. Tako bi se učenicima omogućila vertikalna pokretljivost u obrazovanju što je i jedan od ciljeva odgoja i obrazovanja u EU, ali i kod nas.

Zar nije logično da se učeniku ili učenici, u čije obrazovanje država ulaže 5 godina, trebalo omogućiti da to svoje znanje i sposobnosti dodatno unaprijede i na visokom ili višem učilištu? Zašto se odbacuju 2792 sata vježbi zbog boljeg uspjeha iz općeobrazovnih predmeta?

Začetnica peticije je gospođa Bernarda Miter, majka djeteta koje pohađa srednju medicinsku školu Vrapče i predsjednica vijeća roditelja.

Kontaktirali su i Sveučilište u Zadru koje se izjasnilo sljedećim odgovorom:

"Poštovani, u nedostatku vrednovanja predmeta zdravstvene njege (što smo provjerili kod postavljanja uvjeta) naše učilište-Sveučilište u Zadru odlučilo se da učenicima koji su završili bilo koju Medicinsku školu u RH, a imaju prosjek ocjena svih razreda veći od 4,2 dodjeli 50 dodatnih bodova."

To još jednom stavlja učenike medicinske škole koji žele upisati studij sestrinstva u Zadru u nepovoljan položaj jer još jednom uvjeti nisu jednaki za sve. Zar učenik kojem je prosjek ocjena 4,0 nema pravo na 50 dodatnih bodova, a jednako je odrađivao vježbe i pohađao nastavu kao i onaj učenik kojem je prosjek 4,2. Većina učenika medicinske škole je ovu školu upisao sa odličnim ocjenama u osnovnoj školi, no zbog preopterećenosti te ocjene nisu mogli zadržati.

Jedina Sveučilišta koja su prepoznala vrijednost i stručnost učenika polaznika srednjih medicinskih škola u RH su ono u Rijeci i Osijeku. Navedena Sveučilišta su u svoje kriterije za upis uvrstili predmete zdravstvene njege i to sa 20%.

Ministar obrazovanja Vedran Mornar je za HRT prije nekoliko dana izjavio je sljedeće: "U razgovorima s Ministarstvom zdravlja razmatramo i neke druge modele školovanja, naime, nije sigurno da je sustav 5-godišnje medicinske škole najbolje rješenje."

Kako da nastavimo pohađati medicinsku školu i budemo sigurni u sebe i nastavak školovanja kada čujemo ovako obeshrabrujuće izjave?

Učenici medicinskih škola diljem Hrvatske osjećaju se nesigurno i strahuju da neće biti u mogućnosti nastaviti svoje školovanje u struci koju vole i za koju su se odlučili sa svojih nepunih 15 godina. Tijekom školovanja postavljali smo brojna pitanja vezana uz naš program, nastavak općeobrazovnih predmeta i kroz ostale tri godine, mogućnost polaganja Državne mature, staž, stručni ispit, no pravi odgovor nikada nismo dobili onda kada je trebalo, nego tek onda kada je već bilo prekasno za reakciju.

Dok se situacija ne riješi, učenicima preostaje jedino pohađati pripreme iz Hrvatskog, matematike i Engleskog koje koštaju nekoliko tisuća kuna, i uz to odlaziti na vježbe u bolnicu od 7 do 12 sati ujutro a u popodnevnoj smjeni pohađati redovnu nastavu.